This post is also available in:
Svjedok Drago Lukić ispričao je da je, kao član pozadinskog voda Šestog bataljona Zvorničke brigade Vojske Republike Srpkse (VRS), imao zadatak da na položaju siječe balvane radi uređenja rovova.
Te poslove, kako je kazao, obavljao je nekoliko dana nakon 12. jula 1995. godine, a na pitanje šta su radili optuženi, odgovorio je da su obilazili vojnike.
Dok je bio na položaju, kako je naveo, nije imao informacije da se nešto dešava u vezi sa zarobljenicima u Petkovcima. Ispričao je da je prvobitno čuo glasine da su zarobljenici iz Srebrenice bili dovedeni u novu školu u Petkovcima i da su navodno razmijenjeni.
“Poslije su bile glasine da su ubijeni na brani”, rekao je svjedok, koji je iskaz dao na poziv Miloševićeve Odbrane.
Odgovarajući na pitanja tužioca Predraga Tomića, svjedok je kazao da nije bio komandir pozadinskog voda u Šestom bataljonu. Tužilac mu je pokazao dokumentaciju da je postavljen na tu funkciju, što je svjedok ponovo negirao. Dodao je kako nikada nije vidio naredbu kojom je imenovan za komandira pozadinskog voda.
Stanišiću i Miloševiću se sudi za ubistva oko 1.000 Srebreničana počinjena sredinom jula 1995. na brani kod Petkovaca. Kako se navodi u optužnici, Stanišić je bio komandant Šestog bataljona, smještenog u Petkovcima, a Milošević njegov zamjenik.
Vinko Radević, drugi svjedok Odbrane Miloševića, rekao je da je, kao pripadnik mješovitog artiljerijskog diviziona Zvorničke brigade, u junu 1995. godine otišao na područje Trnova, gdje je ostao više od mjesec dana.
On je kazao da je sredinom jula 1995. dolazio u Petkovce radi sahrane saborca, te da se nije dugo zadržao. Na pitanje da li je tada bilo razgovora o dovođenju zarobljenika u selo, svjedok je odgovorio da nije, već da se pričalo kako je njima na ratištu na području Trnova.
Oba svjedoka su rekla kako nemaju saznanja da li su pripadnici Šestog bataljona imali nekih zadataka oko zarobljenika.
Suđenje se nastavlja 2. septembra.
