Nedjelja, 4 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Prema saopćenju, Orićevo izručenje BiH je prihvaćeno u takozvanom pojednostavljenom postupku s obzirom da je i sam Orić pristao na izručenje u našu zemlju.

“Orić je rekao da se slaže sa izručenjem u BiH i to je omogućilo Uredu za pravdu da odmah prihvati izručenje u pojednostavljenom postupku. Brza odluka je bila moguća u skladu s kriterijima Evropske konvencije o ekstradiciji, koja daje prednost zahtjevu vlasti u BiH jer su zločini za koje se Orić sumnjiči počinjeni na teritoriji te zemlje, a i Orić ima državljanstvo BiH”, navodi se u saopćenju.

Švicarske vlasti nisu željele davati komentar kada bi Orić mogao biti izručen u BiH.

Ratni komandant jedinica Armije BiH (ABiH) u Srebrenici Naser Orić uhapšen je 10. juna ove godine na granici Francuske i Švicarske po zahtjevu Srbije, koja ga sumnjiči za ratne zločine počinjene u selu Zalazje kod Srebrenice.

Srbija je potjernicu za Orićem raspisala prošle godine, a nekoliko dana nakon hapšenja Švicarskoj je dostavila i formalni zahtjev za izručenje. Nakon toga, ove sedmice je Tužilaštvo BiH saopćilo da protiv Orića postoji istraga za ratne zločine, i zatražilo od Švicarske da se on izruči našoj zemlji, čije državljanstvo posjeduje.

Orića je Haški tribunal 2008. godine pravosnažno oslobodio krivice za zločine počinjene u Srebrenici.

Najčitanije
Saznajte više
Hiljade prijava zbog veličanja ratnih zločinaca, Tužilaštvo BiH ne postupa bez izvještaja policije
Iako Državno tužilaštvo tvrdi da nije zaprimilo nijedan službeni izvještaj policijskih agencija za izazivanje mržnje, odnosno veličanje nakon smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, pravni stručnjaci objašnjavaju da tužiocima nisu potrebni izvještaji kako bi obavljali svoj posao.
Od jula politički subjekti sankcionisani sa 286.000 maraka
Ukupno 1.282 izborne nepravilnosti zabilježene su od početka jula i najveći broj ih se odnosi na zloupotrebu javnih resursa, podaci su Koalicije “Pod lupom” izneseni tokom predstavljanja Drugog preliminarnog izvještaja o građanskom, nestranačkom posmatranju Općih izbora 2026. godine.
Ustavni sud odbio apelaciju osuđenog za zločine u Goraždu
Na predizbornu kampanju do sada potrošeno više od 11 miliona maraka
U Srednjoškolskom centru Srebrenica zabranjen dres reprezentacije BiH, škola demantuje