Petak, 2 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Rijad Leto je rekao da su ga 1. jula 1993. godine uhapsili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO), nakon čega je nakratko bio zatvoren u logoru Dretelj, da bi potom bio prebačen u Heliodrom u Mostaru.
“Uslovi su bili malo bolji nego u Dretelju, ali smo spavali na podu, na deki. Stražari su imali uniforme HVO-a i mene nisu udarali. Čuo sam da neke jesu, ali nisam to viđao”, kazao je Leto.
On je ispričao da je tri puta izvođen na prinudni rad, od čega dva puta na utvrđivanje linije HVO-a u Šantićevoj ulici u Mostaru.
“Nosili smo vreće s pijeskom. Bile su tu borbe, a mi zatvorenici smo između bili… Ja sam 5. augusta 1993. ranjen u Šantićevoj. Spustio sam vreću pijeska i metak me pogodi u ruku, u lijevu podlakticu. Pao sam i onda su me izvukli. Odveli su me u stacionar, ali me tamo nisu htjeli previti jer sam Bošnjak, pa su me na hirurgiju odveli”, prisjetio se Leto.
On je rekao da je iz bolnice nakon desetak dana vraćen u Heliodrom, gdje je ostao do razmjene u decembru 1993. godine.
Mile Puljić je optužen da je, kao komandant Druge bojne Druge brigade HVO-a, dopustio podređenima da zatvorenike iz Heliodroma odvode na prinudni rad i u živi štit. Na teret su mu stavljeni i prisilni nestanci i premlaćivanja.
Drugi svjedok Tužilaštva BiH Zulfo Humačkić također je kazao da su ga vojnici HVO-a u julu 1993. godine odveli prvo u logor Dretelj kod Čapljine, a potom u Heliodrom.
“U Heliodromu smo prvo u školi bili, a onda u sali. Mislim da nas je oko 700 tu bilo. Spavali smo na podu, neko je imao ćebe ili karton. Imali smo dva obroka, skromna ali redovna. Tu se isto nije moglo do prozora u sali, pa je danju bilo vruće, a noću hladno”, izjavio je Humačkić i dodao da je čuo da su neki od zarobljenika tučeni u Heliodromu.
On je rekao da je redovno izvođen na prinudne radove po Mostaru i okolici. Najčešće, kako je kazao svjedok, zatvorenici su radili u Šantićevoj ulici, gdje je bila “najbliža linija između Armije BiH i HVO-a”.
Humačkić se prisjetio 5. augusta 1993., kada ih je šezdesetak izvedeno iz Heliodroma i kada su radili cijeli dan.
“Mislim da su petorica poginula od borbenih dejstava oko nas, a neki ranjeni. Radili smo do ponoći i rekli su prvo da je dosta, da bi došla neka druga grupa vojnika i naredila nam da radimo još. Kada smo završili oko dva ili tri ujutro, odveli su nas u poštu, i tu je bilo provokacija i onda strašno batinanje i iživljavanje nad komplet grupom zatvorenika”, kazao je Humačkić.
Svjedok je rekao da je u septembru 1993. godine izveden na prinudni rad na Brkića mostu, gdje je ranjen u leđa, nakon čega je proveo pola godine na liječenju.
Suđenje se nastavlja 17. juna.

Najčitanije
Saznajte više
Od jula politički subjekti sankcionisani sa 286.000 maraka
Ukupno 1.282 izborne nepravilnosti zabilježene su od početka jula i najveći broj ih se odnosi na zloupotrebu javnih resursa, podaci su Koalicije “Pod lupom” izneseni tokom predstavljanja Drugog preliminarnog izvještaja o građanskom, nestranačkom posmatranju Općih izbora 2026. godine.
Poziv na izbore bez mržnje: CIK BiH, OHCHR, Detektor
Stranke, kandidati, mediji te glasači dužni su poštivati Izborni zakon kako tokom kampanje, tako i predizborne šutnje i na sami dan glasanja, poručuje Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), Ured visokog povjerenika Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (OHCHR) i Detektor nakon provedene medijske i online kampanje protiv govora mržnje.
Na predizbornu kampanju do sada potrošeno više od 11 miliona maraka
U Srednjoškolskom centru Srebrenica zabranjen dres reprezentacije BiH, škola demantuje
Debevec i ostali: Susret s Mamićem u Grudama