Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“U noći 29. na 30. juni 1993. godine strani vojnici su ušli kod nas u kuću, tražili su novac. Kako nisam imala novca, sve više i više su me tukli… Ujutro 30. juna dolaze vojnici i odvode me u logor u Mekama”, kazala je svjedokinja Željka Zovko.

Prema njenom iskazu, među vojnicima koji su je zarobili bio je optuženi Kreso.

Zajedno s Kresom i Ćurićem, za zatvaranje civila hrvatske nacionalnosti, koji su bili izloženi teškom fizičkom i psihičkom maltretiranju od juna do decembra 1993. godine, optuženi su Ibrahim Demirović, Habib Čopelja i Mehmed Kaminić.

Prema optužnici, Ćurić je bio pripadnik 49. brdske brigade Armije BiH (ABiH) i upravnik zatvoreničkog objekta u Osnovnoj školi i drugim objektima u Potocima, Demirović komandant 47. brdske brigade ABiH, Kreso načelnik saniteta vojne jedinice brdske brigade koja je djelovala na području Bijelog Polja, a Čopelja i Kaminić pripadnici ABiH.

U logoru u Mekama kod Potoka (općina Mostar) svjedokinja ostaje, kako je rekla, sedam dana. Nakon toga je odvedena u kuću “Omerika”.

U kući “Omerika” upravnik je bio Enes Ćurić, a svjedokinja je istakla da to zna budući da je bio stalno prisutan.

“Tu je bilo maltretiranja… Kada je pala granata, bilo je ranjenih zarobljenika, a Kreso nije htio da dođe i pruži pomoć, a bio je doktor u Hrvatskom vijeću obrane (HVO)”, izjavila je Zovko.

Svjedokinja je kazala da je “muslimanska vojska dolazila i izvodila ljude” iz kuće “Omerika”, a vraćali su se isprebijani i modri.

Nakon sedam ili osam dana, pojasnila je Zovko, odvedeni su u Mostar, te ih 22. juna 1993. godine ponovno vraćaju u Potoke i zatvaraju u Osnovnu školu.

“Sala je bila grozna, ležali smo na betonu… Ćurića sam vidjela, on je odmah došao tu i bio je upravnik. On je donosio hranu, a kuhale su logorašice. Bez njegovog odobrenja niko nije mogao ući u logor”, ispričala se svjedokinja.

Zovko se prisjetila i trenutka kada je Ibrahim Demirović došao u školu i ponašao se nasilno, psovao ustašku majku.

“Dvije-tri žene je udarao… Iza toga je odveo jednu djevojku, a kada se vratila, bila je uplakana i pokrila se po glavi, a ujutro mi je rekla da je ono najgore – silovanje”, pojasnila je Zovko.

Prema optužnici Tužilaštva BiH, Demiroviću je na teret stavljeno da je u Potocima prisiljavao jednu osobu na seksualni odnos.

Tužilac Stanko Blagić je svjedokinji predočio zapisnik o prepoznavanju lica na fotografijama. Nakon toga, svjedokinja je prepoznala optužene u sudnici.

Optuženi Ćurić je pitao svjedokinju ko joj je rekao da su žene silovane, a ona je kazala da ne može dati odgovor.

Unakrsno ispitivanje će se nastaviti 14. aprila.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.