Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Klara Brnjić je ispričala da je iz Posavske mahale (općina Odžak) sa suprugom Marijanom i dvoje djece otišla u Njemačku u oktobru 1991. godine, nakon čega se njen suprug dva puta vraćao u zemlju.

“U trećem mjesecu je otišao u Bosnu da obiđe kuću i planirao se brzo vratiti, ali je počeo rat. Bio je dolje sve do pada Novog Grada – 10. maja 1992. je došao u Njemačku i više se nije vraćao”, kazala je Brnjić.

U ljeto 1992. godine, kako je navela svjedokinja, sa suprugom Marijanom je bila na hodočašću na granici između Njemačke i Švicarske, te otišla na misu u Münchenu, gdje su kontaktirali sa mnogim poznanicima iz svog kraja. U posjetu im je dolazio i komšija Marko Antunović.

“Moj suprug nije kriv, bio je sa mnom”, rekla je Klara Brnjić i dodala da su se u BiH vratili u julu 1998. godine.

Marijan Brnjić, Martin Barukčić, te Pavo i Ilija Glavaš optuženi su za silovanje, zlostavljanje i ponižavanje žena srpske nacionalnosti u Odžaku od juna do augusta 1992. godine.

Drugi svjedok Odbrane na ovom ročištu bio je Marko Antunović, koji je kazao da je 13. juna 1992., na svetog Antuna, došao kod Marijana Brnjića i njegove porodice u Njemačku, odakle su skupa otišli na misu u München.

Brnjićev advokat Rifat Konjić je kazao da njegov branjenik predlaže kao svjedokinju i Elmu Muhedinović, saradnicu tužioca Miroslava Janjića, koja bi svjedočila na okolnosti uzimanja izjave od jedne preminule svjedokinje.

Sud će odluku o ovom prijedlogu donijeti naknadno.

Suđenje se nastavlja 21. aprila, kada će biti saslušani novi svjedoci Odbrane Marijana Brnjića.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.