Subota, 6 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Svjedok Tomislav Delić je kazao da su masovna ubistva u selima Hrustovo i Vrhpolje počinili “ljudi van Sanskog Mosta”. Naznačio je da su muslimanske kuće u selu Mahala pljačkali “kriminalci koji su obukli uniforme Srpskih odbrambenih snaga (SOS).

Odgovarajući na pitanja tužilaca, svjedok Delić je, međutim, sugerisao da su ta zlodjela bila plod osvete za zločine čiji su tamošnji Srbi bili žrtve tokom Drugog svjetskog rata. Potvrdio je da je i on bio na spisku članova SOS-a u Sanskom Mostu.

Delić je svjedočio u odbranu Ratka Mladića, bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS-a, kojem se sudi za progon Muslimana i Hrvata, koji je u nekoliko opština poprimio razmjere genocida. Jedna od tih opština je Sanski Most.

Prema optužnici protiv Mladića, srpske snage su 31. maja 1992. u jednoj garaži u Hrustovu ubile 22 civila. Istog dana, na mostu u susjednom selu Vrhpolje ubijeno je više Muslimana i Hrvata.

Mladiću se sudi i za genocid počinjen u Srebrenici, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Zastupnik Optužbe tvrdio je da je Delić bio direktno umiješan u naređivanje ubistva sedmorice Hrvata u selu Škrljevita u novembru 1992. godine, pozivajući se na pismo direktnog počinioca Daniluška Kajteza.

Negirajući to, Delić je Kajteza nazvao “bolesnim čovekom” koji “ni u jednoj akciji njegovog bataljona nije učestvovao” i “sa njim nikada nije bio na ratištu”.

“To nije tačno… Ja se od tog čoveka ograđujem kao od ličnosti. Otkud sam ja mogao izdavati naređenja za Škrljevitu… Kajtez bi sve rekao samo da izađe iz zatvora”, kazao je Delić.

Tvrdnji tužioca da je taj zločin iskoristio da zastrašene Hrvate protjera iz svog sela i preuzme njihovu imovinu, Delić se suprotstavio izjavom da je, naprotiv, od Kajteza zaštitio svog hrvatskog poznanika i sačuvao njegovu kuću.

Upitan da li su Hrvati otišli iz sela u okolini Sanskog Mosta, odgovorio je: “Otišlo je skoro sve.”

Kajteza, koji je naknadno promijenio ime u Nikola Kovačević, Sud BiH je 2007. osudio na zatvorsku kaznu od 12 godina zbog zločina počinjenih u Sanskom Mostu.

Zastupnici Optužbe na ovom suđenju su okončali i unakrsno ispitivanje ranijeg Mladićevog svjedoka – vojnog policajca Bojana Subotića, koji je opisao predaju Muslimana dva dana poslije pada Srebrenice, u julu 1995. godine.

Upitan da li je znao da su u okolini Zvornika pogubljene stotine muslimanskih zarobljenika, koje je on, sa svojim ljudima 13. jula 1995. sproveo iz okoline Srebrenice do Bratunca, Subotić je odgovorio negativno.

“Ne znam kad su prebačeni (u okolinu Zvornika), da li su pogubljeni… Čuo sam iz medija, nisam vidio… Ja sam ih predao civilnoj policiji, nisu više bili u mojoj nadležnosti”, rekao je Subotić.

On je odrečno odgovorio i na pitanje da li je 13. jula ispred skladišta u selu Kravica, kroz koje je kolona prošla, vidio tijela ubijenih Muslimana.

Suđenje se nastavlja u četvrtak, 12. marta.

Najčitanije
Saznajte više
Dragomiru Miloševiću odbijen zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Dragomira Miloševića, osuđenog na 29 godina zatvora zbog zločina nad civilima u Sarajevu.
Logoraši obilježavaju godišnjicu zatvaranja mjesta zatočenja kod Zavidovića
Obilježavanje 33. godišnjice zatvaranja “Lovačkog doma ‘Franjo Herljević’” u Kamenici kod Zavidovića, kroz koji je, prema podacima Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, od maja do decembra 1992. prošlo oko 100 zatočenih, bit će održano u subotu.
Na čekanju prijedlog za ustupanje Crnoj Gori predmeta za zločine u Foči
Naredne sedmice počinje suđenje za prijetnje napadom na džamiju u Konjicu
Predstavljen priručnik za odgovorno i profesionalno izvještavanje o pravosuđu
Odobrena Reformska agenda: BiH dobija pristup fondu većem od 900 miliona eura