Petak, 5 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

one koji žele da se predaju”.

Subotić, bivši vojni policajac u zaštitnom puku Glavnog štaba VRS-a, opisao je kako su mu se 13. jula 1995. predale stotine muslimanskih vojnika iz šuma u okolini Srebrenice.

Neki od tih Muslimana, kako je izjavio Subotić, obavijestili su ga da njihovi “komandanti” u šumi “ubijaju one koji žele da se predaju”.
Subotić je posvjedočio da je u šumi, u koju su ga kasnije povela dvojica zarobljenika, zatekao “užasan prizor” od “oko 500 tijela” muslimanskih boraca.

“Ona nisu bila na jednom mjestu, već u radijusu od 300 do 500 metara. Negdje su bila dva tijela, negdje 10, negdje 50… Rane su bile nepravilne, kao od mina ili bombi, malo je bilo ustrijeljenih ljudi… Već se osjećao neprijatan miris, velika je vrućina bila… Moguće je da se sve desilo tokom noći i jutra”, prisjetio se Subotić.

Naznačio je da je “iz tog smjera”, prethodno tog jutra čuo jaku vatru i da mu “nije bilo jasno šta se dešava”, jer tu nije bilo srpskih jedinica.

Po Mladićevom svjedoku, dok je, sa svojim vojnicima i dvojicom zarobljenika, pokušavao da na sigurno prenese “petoricu-šestoricu” ranjenih Muslimana, pronađenih na tom mjestu, zarobila ih je grupa od oko 200 muslimanskih boraca.

“Onda se vratio jedan od mojih zarobljenika koji je rekao da im ja pomažem. Ja sam im rekao da su se drugi predali i pitao hoće li i oni. Oni su pristali, pobacali oružje i pošli s nama… Ne znam ni danas kako se to izdešavalo”, ispričao je Subotić.

Sve zarobljene Muslimane, prebacio je, po naređenju, na fudbalski stadion u selu Nova Kasaba, gdje ih je obišao i optuženi Mladić.

Subotić, koji je precizirao da je bio “na tri-četiri metra” od Mladića, negirao je da su srpski vojnici na igralištu ubili jednog muslimanskog zarobljenika.

“Ne, to se nije desilo dok je Mladić bio, a ne znam ni da je bilo ubistvo… Rukovao se sa zarobljenicima, pričao im o ratu i rekao im da će biti razmijenjeni. Nama je dao striktno naređenje da vodimo računa o zarobljenicima; da se svi zarobljeni popišu; da će doći neki autobusi i da se predaju civilnoj policiji u Bratuncu…”, izjavio je Subotić, prisjećajući se da mu je Mladić tada naredio: “Mali, da svaki stigne u Bratunac.”

Svjedok je rekao i da je zarobljenicima, prije puta u Bratunac, podijelio oko 150 vekni hljeba, koje je oduzeo iz okolnih srpskih pekara, zbog čega su ga pekari kasnije tužili.

Mladić, bivši komandant Glavnog štaba VRS-a, optužen je za genocid počinjen nad preko 7.000 Muslimana u julu 1995. godine, kao i progon Muslimana i Hrvata s teritorija pod kontrolom srpske vojske – koji je u nekoliko opština poprimio razmjere genocida – terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Prema optužnici, zarobljeni Muslimani su iz Bratunca bili prebačeni na više lokacija kod Zvornika, gdje su ih srpske snage sistematski strijeljale.

Suđenje Mladiću nastavlja se u utorak, 10. marta.

Najčitanije
Saznajte više
Dragomiru Miloševiću odbijen zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Dragomira Miloševića, osuđenog na 29 godina zatvora zbog zločina nad civilima u Sarajevu.
Logoraši obilježavaju godišnjicu zatvaranja mjesta zatočenja kod Zavidovića
Obilježavanje 33. godišnjice zatvaranja “Lovačkog doma ‘Franjo Herljević’” u Kamenici kod Zavidovića, kroz koji je, prema podacima Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, od maja do decembra 1992. prošlo oko 100 zatočenih, bit će održano u subotu.
Na čekanju prijedlog za ustupanje Crnoj Gori predmeta za zločine u Foči
Naredne sedmice počinje suđenje za prijetnje napadom na džamiju u Konjicu
Predstavljen priručnik za odgovorno i profesionalno izvještavanje o pravosuđu
Odobrena Reformska agenda: BiH dobija pristup fondu većem od 900 miliona eura