Ponedjeljak, 22 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Za sukobe u Ključu u proljeće 1992. godine, Kalabić je okrivio naoružane “muslimanske ekstremiste”.

Kalabić, bivši član kriznog štaba Srpske demokratske stranke (SDS) u Ključu, negirao je i da je taj štab bio instrument za preuzimanje vlasti i progon Muslimana i Hrvata.

“Prije rata je SDS imala vlast u Ključu i nije imala plan za progon nesrba”, posvjedočio je Kalabić.

Podizanje zastave Republike Srpske umjesto jugoslovenske u maju 1992. godine, svjedok Kalabić je prikazao kao rutinsku mjeru, dok su Haški tužioci naveli da je promjena znamenja označila da je SDS preuzela vlast.

Kalabić je svjedočio na suđenju bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću, koji je optužen za genocid počinjen 1992. godine u nekoliko opština, među kojima je i Ključ, kao i za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Tokom unakrsnog ispitivanja, Kalabić je potvrdio da je u Ključu prije rata bilo više od 17.000 Muslimana, a da ih je ostalo oko 1.000.

Ne opovrgavajući da su u selima Prhovo i Velagići srpske snage 1. juna 1992. godine počinile masovna ubistva nenaoružanih Muslimana, među kojima su bili i žene i djeca, Kalabić je tvrdio da su prethodno muslimanske paravojske napale srpsku vojsku.

U Prhovu je, po optužnici, ubijeno 38 osoba, a u Velagićima 77 muškaraca.

Kalabić je rekao i da je tačno da su Muslimani bili ispitivani u ključkoj policijskoj stanici, ali da su potom u logor na Manjači upućivani samo oni koji su “posjedovali oružje i bili u Teritorijalnoj odbrani”.

Suđenje Mladiću se nastavlja u srijedu, 21. januara.

Najčitanije
Saznajte više
Ratno seksualno nasilje i dalje izvan prioriteta srbijanskog pravosuđa
Procesuiranje seksualnog nasilja počinjenog tokom oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji pred sudovima u Srbiji je i dalje izuzetno ograničeno i neproporcionalno rasprostranjeno u odnosu na težinu ovih zločina, saopćeno je iz Fonda za humanitarno pravo.
Jasminka Knežević sa advokatom Damirom Beglerovićem ispred Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH. Foto: Detektor
Jasminka Knežević: Godina zatvora i desetogodišnja zabrana rada u pravosuđu
Suspendovana tužiteljica sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminka Knežević osuđena je na godinu zatvora i izrečena joj je mjera deset godina zabrane obavljanja dužnosti u pravosuđu zbog odavanja službene tajne.
BIRN BiH/Detektor zapošljava snimatelja/ snimateljku
Nova krivična prijava protiv Damira Došena