Članak

Otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka

12. Januara 2015.00:00
U nastavku suđenja za ubistva počinjena u selu Trusina, zaštićeni svjedok Odbrane Senada Hakalovića je kazao da se u njegovom selu znalo da je 2013. godine svjedočio pred Sudom BiH iako je to uradio uz mjere zaštite identiteta i lika.

This post is also available in: English

Zaštićeni svjedok O3-3 je ispričao da je prije svjedočenja u korist optuženog Hakalovića u julu 2013. godine imao dobre odnose s fratrom Darkom Drljom, ali da se to promijenilo nakon što je pred Državnim sudom izjavio da je bio iznenađen Hakalovićevim hapšenjem i da nikada nije čuo da je on uradio nešto loše. 

“Uvijek sam s bratom pomagao oko crkve, kada je berba, kosidba ili čišćenje… Nakon svjedočenja, ne znam koliko, ja i brat smo išli da beremo voće i sreli veliku grupu ljudi. Neki su se odmah okrenuli i otišli, a neki pričali s nama. Kasnije nam je jedna od osoba iz te grupe došla i rekla da je fratar Drljo rekao da neće da ima ništa s nama jer smo svjedočili protiv njih”, prisjetio se svjedok. 

Zaštićeni svjedok je napomenuo i da su ove godine komšije hrvatske nacionalnosti kupili mnogo manje jagnjadi od njega, te da mu je rečeno da neće dobiti naknadu za oduzetu zemlju u centru Buturović Polja “jer je u lošim odnosima s Drljom”. 

Hakalovićev branilac Kadrija Kolić je kazao da je Odbrana podnijela krivičnu prijavu protiv pripadnika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) zbog otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka.

Svjedok O3-3 je dao iskaz na suđenju Senadu Hakaloviću, bivšem vojniku 45. brigade kojem se za zločin počinjen u Trusini sudi s četvoricom pripadnika odreda “Zulfikar” Armije BiH (ABiH) – Mensurom Memićem, Dževadom Salčinom, Nedžadom Hodžićem i Nihadom Bojadžićem. 

Prema optužnici, u Trusini je sredinom aprila 1993. godine ubijeno 18 hrvatskih civila i četiri zarobljena vojnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO). 

Na ovom ročištu ispitan je i dodatni svjedok Državnog tužilaštva Zoran Barun, nekadašnji pripadnik HVO-a, koji je rekao da je 1993. radio na elektronskom izviđanju te da je 16. aprila te godine čuo za napad na Trusinu.

“To je bio iznenadan napad. Mi smo svi bili šokirani, tako da nismo vršili elektronsko izviđanje. Mislim da nismo bili spremni”, kazao je Barun. 

Prema njegovim riječima, jedinice HVO-a nisu mogle elektronski nadzirati sve komunikacije ABiH zbog “nedovoljno kvalitetne opreme i zaštićenih aparata”.

Na unakrsno pitanje Odbrane optuženog Bojadžića, svjedok Barun je rekao da su elektronski nadzor jedinica ABiH snage HVO-a vršile i sa lokacije Zlatar, ali da on ne zna mnogo o tome jer tamo nije odlazio. 

S obzirom da Državno tužilaštvo i Odbrane nisu imale više prijedloga za nove svjedoke, Sudsko vijeće je najavilo da će se dodatni materijalni dokazi uvesti na narednom ročištu, 2. februara, kada će Tužilaštvo BiH iznijeti završnu riječ.

Denis Džidić


This post is also available in: English