Petak, 13 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Sajić je u pisanoj izjavi uvedenoj u spis rekao da “strateški ciljevi Republike Srpske nikada nisu obuhvatali protjerivanje Muslimana i Hrvata”.

Unakrsno ispitujući svjedoka, Haški tužioci su, međutim, citirali riječi predsjednika Skupštine Republike Srpske Momčila Krajišnika sa sjednice iz 12. maja 1992. na kojoj su poslanici proklamovali šest strateških ratnih ciljeva bosanskih Srba.

“Prvi strateški cilj je razdvajanje od druge dvije nacionalne zajednice; razdvajanje država; razdvajanje od onih koji su neprijatelji i koji su koristili svaku priliku, naročito u ovom vijeku, da nas napadnu i koji će nastaviti s takvom praksom ako nastavimo da budemo u istoj državi”, kazao je tada Krajišnik.

Sajić, koji je prisustvovao toj sjednici, potvrdio je da to jesu bile riječi Krajišnika, iako je negirao da je razdvajanje kao prvi ratni cilj na istoj sjednici proklamovao vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić.

Zastupnik Optužbe sugerisao je i da je Sajić imao važnu ulogu zbog toga što je na istoj sjednici Skupštine Republike Srpske sjedio odmah pored Ratka Mladića.

“Ništa me nije kvalifikovalo da sjedim tu, general (Mladić) je rekao: ‘Sjed’, mali, tu’”, odgovorio je svjedok, tvrdeći da prethodno nije ni poznavao Mladića.

Sajić, koji je bio i član kriznog štaba Autonomne Regije Krajina, tvrdio je i da se “vojne strukture nikada nisu stavile pod kontrolu civilnih vlasti”.

Ratku Mladiću sudi se za progon Muslimana i Hrvata iz opština pod srpskom kontrolom, koji je u nekoliko opština poprimio razmjere genocida. Optužen je i za genocid u Srebrenici, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Na ovom ročištu je ispitan i svjedok Odbrane Ratko Milojica, koji je govorio o dešavanjima na području Prijedora u proljeće 1992. godine.

Tezu Mladićeve odbrane da su rat u prijedorskoj opštini izazvali “muslimanski ekstremisti”, Milojica je potkrijepio opisom napada na njega i još petoricu srpskih vojnika u selu Hambarine u maju 1992. godine. Poslije kraćeg razgovora o predaji oružja, na Srbe u automobilu je, po Milojicinom iskazu, otvorena vatra. Trojica su ubijena, a trojica, uključujući i njega, teško ranjena.

Po optužnici, srpske snage su, uzvraćajući na taj napad, od 23. maja sprovele operaciju “čišćenja” područja oko Hambarina, ubile jedan broj Muslimana, a hiljade mještana protjerale ili zatvorile u logor Omarska, gdje su nad njima činjeni zločini.

Vjerodostojnost svjedoka tokom unakrsnog ispitivanja tužioci su nastojali da naruše ukazivanjem da je on bio umiješan u ubistvo jednog katoličkog sveštenika u Ljubiji.

Milojica nije negirao da je bio prisutan kada je sveštenik bio opljačkan i ubijen, ali je opovrgavao da je ubica Ivica Pavlović, inače Hrvat, pucao iz njegove automatske puške.

Suđenje Mladiću se nastavlja u srijedu, 3. decembra.

Najčitanije
Saznajte više
Produženje rada u Srebrenici sa tri mjeseca na godinu tužiocima iz Bijeljine
U nastavku disciplinskog postupka protiv Olge Pantić, suspendovane glavne tužiteljice Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, svjedok je ispričao o produženju rada za tužioce koji su poslani u Srebrenicu.
Novi murali Ratka Mladića u Bijeljini izazivaju zabrinutost povratnika
Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini formiralo je predmet po prijavi za murale osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u ovom gradu, a povratnici poručuju da murali izazivaju zabrinutost i ne doprinose miru.
Odloženo ročište po tužbi oslobođenog za zločine kod Zvornika
Napadači na povratnika u Bratunac pristali da nadoknade štetu
Evropske integracije u BiH ne postoje, prijeti i gubitak novca iz Plana rasta