Ponedjeljak, 13 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Bivši rezervni policajac Nikola Vračar posvjedočio je pred Haškim tribunalom da je “odlazak stanovništva – i srpskog i muslimanskog – bio izazvan strahom od rata i dobrovoljan”.

“To nije bila politika ni opštine ni vlade, da se narod prisilno iseljava, već dobrovoljno… Ljudi su se jednostavno selili. Ljudi su išli za svojom vojskom… Muslimani za svojom, Srbi za svojom, Hrvati za svojom”, izjavio je Vračar.

Za izbijanje sukoba u Ključu krajem maja 1992. godine, Vračar je okrivio muslimansku stranu koja je, kako je rekao, napadala policiju i vojnike Jugoslovenske narodne armije (JNA).

Potvrđujući da je čuo za masovna ubistva Muslimana u selima Velagići i Biljani, svjedok je kazao da je, isto tako, čuo da su počinioci bili “pripadnici neke paravojne formacije”.

Mladiću, bivšem komandantu Glavnog štaba VRS-a, sudi se za genocid u Srebrenici i još nekoliko opština – među kojima je i Ključ – progone Muslimana i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

U unakrsnom ispitivanju, tužiteljka Caroline Edgerton svjedoku je predočila da su počinioci ubistva “najmanje 77 nenaoružanih Muslimana u školi u Velagićima” bili pripadnici VRS-a i da su to sami potvrdili u pismu komandantu Prvog krajiškog korpusa, par dana kasnije.

“To nisam znao, bio sam na bolovanju, ja ne znam koliko je ljudi bilo… Treba juriti toga koji je to počinio, znaju oni… To se desilo, svi to znaju”, odgovorio je Vračar.

Svjedok je potvrdio i da je čuo da su u ključkom selu Biljani, u maju 1992. godine, ubijena 144 muslimanska muškarca. Kazao je i da je, prethodnih dana, bio na straži ispred policijske stanice u Biljanima i da je čuo “neke ljude kako jauču” usljed batinanja tokom ispitivanja.

Zastupnica Optužbe se, tvrdeći da je progon nesrba bio politika civilnih i vojnih vlasti Republike Srpske, pozivala na dokument sedam krajiških opština u kojem piše da se “sve opštine slažu da bi Muslimani i Hrvati trebalo da odu”.

“Ja te odluke nisam vidio. Ima drugih odluka da se narod ne progoni”, uzvratio je svjedok.

Vračar je, međutim, potvrdio da je poslije 27. maja 1992. srpska Teritorijalna odbrana napala muslimanska i hrvatska naselja, granatirala ih i sprovela “masovna hapšenja” mještana.

Upitan da li je bilo i ubistava, odgovorio je: “Dešavali su se sporadični slučajevi, bilo je odmetnutih bandi koje su palile, pljačkale i ubijale… Teško je bilo uspostaviti kontrolu.”

Suđenje će se nastaviti u ponedjeljak, 24. novembra.

Najčitanije
Saznajte više
Komemoracija u Memorijalnom centru Srebrenica. Foto: Detektor
Na godišnjicu genocida u Srebrenici ukopani posmrtni ostaci deset žrtava
Komemoracijom u Memorijalnom centru Srebrenica sa koje je proučeno da se trajni mir može graditi samo na istini, pravdi i poštivanju sudskih utvrđenih činjenica, obilježena je 31. godišnjica genocida, dok su u mezarje Potočari ukopani posmrtni ostaci deset žrtava.
Priča 12-godišnjaka o Srebrenici inspirisana tragedijom i bolom njegovih roditelja
“Danas u Potočarima stoji jedan nišan, manji od ostalih. Na njemu piše Fatima Muhić. Pod njim ne leži samo dijete, pod njim leži cijela jedna porodica koja je u njoj trebala nastaviti živjeti...“ - citat je iz priče o genocidu u Srebrenici koju je napisao 12-godišnji Ajnur Ibrahimović, učenik sedmog razreda Osnovne škole “Centar“ iz Tuzle.
Obilježavanje godišnjice zločina u Biljanima kod Ključa