Nedjelja, 12 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Čorokalo, koji je bio bezbjednosni oficir u lokalnoj brigadi Vojske Republike Srpske (VRS), rekao je da su sukobe u Sanskom Mostu, u maju 1992. godine izazvali lokalni Muslimani nakon što su odbili da Srbima predaju oružje.

Dodao je i da se u selu Hrustovo dogodio incident u kojem je stradao njemu nepoznat broj nesrba, a počinio ga je “određeni broj ljudi koji su se oteli kontroli”.

Paravojsku Željka Ražnatovića Arkana svjedok je označio kao odgovornu za “sve zlo” nanijeto u jesen 1995. godine Muslimanima i Hrvatima u naselju Aganovići, kojih je bilo oko 1.000 i koji tokom rata “nisu pravili probleme” srpskim vlastima.

“Arkanovci” su, kako je ispričao Čorokalo, i Srbe zlostavljali i šišali do glave kada bi napustili ratište pred muslimansko-hrvatskom ofanzivom. Direktora hotela u Sanskom Mostu, u kojem su bili smješteni, ošišali su na ćelavo zato što je “burek bio hladan”, naznačio je svjedok.

Mladić, bivši komandant Glavnog štaba VRS-a, optužen je za progon muslimanskog i hrvatskog stanovništva širom BiH, koji je u šest opština, uključujući Sanski Most, poprimio razmjere genocida. Mladić je optužen i za genocid u Srebrenici, terorisanje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

U unakrsnom ispitivanju tužioci su tvrdili da kod Muslimana i Hrvata u Sanskom Mostu nije pronađena “značajnija količina oružja”, citirajući dokument srpske policije. Čorokalo je uzvratio da se s tim “ne slaže”, pitajući “šta znači ‘značajnija količina’”.

Upitan zna li da su 31. maja 1992. srpske snage u jednoj garaži u Hrustovu ubile 22 nenaoružana civila, svjedok je odgovorio da o tome nije imao nikakve informacije iako je u selu saslušavao privedene mještane.

Na pitanje tužioca da li je imao saznanja da je, istog dana, na mostu u susjednom selu Vrhpolje ubijeno više Muslimana i Hrvata, Čorokalo je kazao da je za to čuo “u gradu tih dana”. Na tužiočevu sugestiju da su počinioci bili pripadnici VRS-a, rekao je: “Ne znam koje jedinice su to bile, nisam se u to upuštao”.

Svjedok je potvrdio i da su nesrbi bili pritvoreni na više lokacija u Sanskom Mostu, a kasnije neki od njih prebačeni u logor na Manjači. Prema optužnici, u lokalnoj sportskoj hali, fabrici “Krinks” i “Betonirki” počinjeni su zločini nad pritvorenima.

Za zlodjela Ražnatovićeve paravojske nad muslimanskim i hrvatskim stanovnicima Sanskog Mosta “nije bilo nikakvog razloga”, izjavio je Čorokalo. On je, međutim, potvrdio i da je većina nesrba napustila grad i prije dolaska “arkanovaca” 1995.

Suđenje se nastavlja u srijedu 19. novembra.

Najčitanije
Saznajte više
Komemoracija u Memorijalnom centru Srebrenica. Foto: Detektor
Na godišnjicu genocida u Srebrenici ukopani posmrtni ostaci deset žrtava
Komemoracijom u Memorijalnom centru Srebrenica sa koje je proučeno da se trajni mir može graditi samo na istini, pravdi i poštivanju sudskih utvrđenih činjenica, obilježena je 31. godišnjica genocida, dok su u mezarje Potočari ukopani posmrtni ostaci deset žrtava.
Priča 12-godišnjaka o Srebrenici inspirisana tragedijom i bolom njegovih roditelja
“Danas u Potočarima stoji jedan nišan, manji od ostalih. Na njemu piše Fatima Muhić. Pod njim ne leži samo dijete, pod njim leži cijela jedna porodica koja je u njoj trebala nastaviti živjeti...“ - citat je iz priče o genocidu u Srebrenici koju je napisao 12-godišnji Ajnur Ibrahimović, učenik sedmog razreda Osnovne škole “Centar“ iz Tuzle.
Obilježavanje godišnjice zločina u Biljanima kod Ključa