Četvrtak, 6 novembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Svjedok Mladićeve Odbrane Čedo Šipovac je rekao da su “svi Srbi, Bošnjaci i Hrvati” pozivani na mobilizaciju na početku sukoba u Prijedoru, te da je među onima koji su se odazvali bilo osoba svih nacionalnosti.

“Poznato mi je da je Ljubijski bataljon bio mobilizovan s multietničkog područja. Koliko je meni poznato, ni Hrvati, ni Bošnjaci ni Srbi nisu imali primjedbe u smislu da su im davani različiti zadaci. To je bila homogena grupa”, kazao je Šipovac.

On je, međutim, dodao da je u nekim bošnjačkim i hrvatskim selima u okolici Prijedora prije izbijanja sukoba bilo problema s mobilizacijom.

“Ljudi na terenu koji su predavali pozive su imali probleme zato što su politički lideri, muslimanskog i hrvatskog naroda, davali uputstva da se lica ne odazivaju. Takve pozive su pratila dešavanja na terenu, pa su kuriri imali probleme. Tako je ubijen kurir bošnjačke nacionalnosti u Sanskom Mostu, a u Prijedoru je bilo presretanja i prijetnji”, rekao je Šipovac i dodao da prisilne mobilizacije nije bilo.

Tokom unakrsnog ispitivanja, haški tužioci su svjedoka upitali da li mu je poznato šta se dešavalo s ljudima zatvorenim na području Omarske 1992. godine, na šta je Šipovac kazao da je Omarska, prema njegovim saznanjima, bila “istražni centar, a ne logor”.

Šipovac je na pitanje tužilaca rekao i kako mu nije poznato da su “odbrambene snage” na području Prijedora učestvovale u ubistvima i progonu nesrpskog stanovništva.

“Ja tvrdim da ne znam ko je to učinio. Nisam po prirodi takav čovjek da ispitujem. Dakle, nisam znao o tome ništa i sada ne znam, a nemam razloga da lažem”, kazao je svjedok.

On je svjedočio na suđenju bivšem komandantu Glavnog štaba VRS-a Ratku Mladiću, kojem se sudi za genocid počinjen u nekoliko općina 1992. godine, od kojih je jedna Prijedor. Mladić je optužen i za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata s područja pod srpskom kontrolom, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Tužioci su Šipovca pitali i da li je nakon početka sukoba u ljeto 1992. došlo do otpuštanja nesrpskih kadrova iz jedinica VRS-a, ali je svjedok rekao da za to nikada nije čuo.

Na ovom ročištu je okončano i unakrsno ispitivanje bivšeg funkcionera Srpske demokratske stranke (SDS) Trifka Komada, koji je rekao da je srpsko rukovodstvo 1991. i početkom 1992. godine radilo sve da izbjegne rat.

“Sve se radilo da ne dođe do krvoprolića, da se rat iz Hrvatske ne prelije u BiH. Tražili smo sve moguće modelitete da se suzbije rat, a jedan od njih je bio i konfederacija, koja je podrazumijevala etničko homogeniziranje, a ne čišćenje”, rekao je Komad.

Suđenje Mladiću se nastavlja u srijedu, 12. novembra.

Najčitanije
Saznajte više
Bogunić bez komentara na izvještaj Evropske komisije o lošem radu pravosuđa
Visoko sudsko i tužilačko vijeće najavilo je procese protiv nosilaca pravosudnih funkcija koji nisu prijavili svoju imovinu, rečeno je na redovnoj sjednici na kojoj je ponovo za glavnu disciplinsku tužiteljicu imenovana Alena Kurspahić Nadarević.
Tuzlansko tužilaštvo formiralo predmet o požaru u Domu penzionera
Tužilaštvo tuzlanskog kantona po hitnim procedurama formiralo je predmet u vezi sa požarom u Domu penzionera u ovom gradu u kojem je do sada stradalo više od deset osoba, kako bi se utvrdile sve okolnosti nastanaka požara.