Petak, 20 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Tužilaštvo BiH zatražilo je mjere zabrane kako bi se spriječio eventualni utjecaj na svjedoke, među kojima ima nekoliko zaštićenih, odnosno da se osigura njihovo nesmetano svjedočenje.

Odbrane se nisu protivile niti produženju mjera zabrane, niti određivanju mjera za optuženog Kaminića.

“Iz procesnih razloga se ne protivimo prijedlogu Optužbe, no ne vidim zbog čega se sada te mjere traže, a nisu prije tri mjeseca dok je trajala istraga, kad su svjedoci već dali svoje iskaze”, istakao je branilac petooptuženog Senad Dupovac.

Optuženima Enesu Ćuriću, Ibrahimu Demiroviću, Samiru Kresi, Habibu Čopelju i Mehmedu Kaminiću na teret je stavljeno da su od kraja juna do početka decembra 1993. godine na širem području općine Mostar učestvovali u protupravnom lišenju slobode i zatvaranju civila hrvatske nacionalnosti.

U optužnici, koju je Sud BiH potvrdio 14. oktobra 2014. godine, navodi se da su civili bili izloženi teškom fizičkom i psihičkom maltretiranju te smješteni u neuslovnim prostorijama.

Državno tužilaštvo smatra da je Ćurić bio pripadnik 49. brdske brigade Armije BiH (ABiH) i upravnik zatvoreničkog objekta u osnovnoj školi i drugim zatvoreničkim objektima u Potocima, Demirović komandant 47. brdske brigade ABiH, Kreso načelnik saniteta vojne jedinice brdske brigade koja je djelovala na području Bijelog Polja, a Čopelj i Kaminić pripadnici ABiH. 

Sud BiH je početkom septembra, po prijedlogu Državnog tužilaštva, odredio mjere zabrane četvorici optuženih, dok za petooptuženog Kaminića mjere nisu tražene.

Sud će odluku o prijedlogu Tužilaštva donijeti naknadno.

Najčitanije
Saznajte više
Konferencija Fondacije "Udružene žene" Banja Luka. Foto: Detektor
Fizička udaljenost ne znači sigurnost: Digitalno nasilje nad ženama sve veći izazov
Usklađivanje zakonskih rješenja u oba entiteta, hitno očuvanje i uklanjanje digitalnih dokaza, sigurno prijavljivanje nasilja, obuka institucija i jedinstvena evidencija podataka o žrtvama ključni su prioriteti u borbi protiv digitalnog nasilja nad ženama, poručeno je sa konferencije Fondacije “Udružene žene” Banja Luka u Sarajevu.
Neustavna zabrana isticanja simbola Armije BiH u Republici Srpskoj
Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je neustavnom odredbu Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom je kriminalizovano javno isticanje, prikazivanje, nošenje, proizvodnja, umnožavanje ili na drugi način stavljanje u promet zastava, simbola, oznaka, pozdrava i parola kojima se promovira ili veliča Armija BiH.
Podignuta optužnica protiv Nermina Nikšića i još šest osoba
Nepromijenjen neoporezivi dio minimalca radnike košta cijelu platu
Zločini nad djecom u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno istraženi
VSTV predstavio mrežu sudija i tužilaca za komunikaciju s medijima