Četvrtak, 5 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Tužilaštvo BiH zatražilo je mjere zabrane kako bi se spriječio eventualni utjecaj na svjedoke, među kojima ima nekoliko zaštićenih, odnosno da se osigura njihovo nesmetano svjedočenje.

Odbrane se nisu protivile niti produženju mjera zabrane, niti određivanju mjera za optuženog Kaminića.

“Iz procesnih razloga se ne protivimo prijedlogu Optužbe, no ne vidim zbog čega se sada te mjere traže, a nisu prije tri mjeseca dok je trajala istraga, kad su svjedoci već dali svoje iskaze”, istakao je branilac petooptuženog Senad Dupovac.

Optuženima Enesu Ćuriću, Ibrahimu Demiroviću, Samiru Kresi, Habibu Čopelju i Mehmedu Kaminiću na teret je stavljeno da su od kraja juna do početka decembra 1993. godine na širem području općine Mostar učestvovali u protupravnom lišenju slobode i zatvaranju civila hrvatske nacionalnosti.

U optužnici, koju je Sud BiH potvrdio 14. oktobra 2014. godine, navodi se da su civili bili izloženi teškom fizičkom i psihičkom maltretiranju te smješteni u neuslovnim prostorijama.

Državno tužilaštvo smatra da je Ćurić bio pripadnik 49. brdske brigade Armije BiH (ABiH) i upravnik zatvoreničkog objekta u osnovnoj školi i drugim zatvoreničkim objektima u Potocima, Demirović komandant 47. brdske brigade ABiH, Kreso načelnik saniteta vojne jedinice brdske brigade koja je djelovala na području Bijelog Polja, a Čopelj i Kaminić pripadnici ABiH. 

Sud BiH je početkom septembra, po prijedlogu Državnog tužilaštva, odredio mjere zabrane četvorici optuženih, dok za petooptuženog Kaminića mjere nisu tražene.

Sud će odluku o prijedlogu Tužilaštva donijeti naknadno.

Najčitanije
Saznajte više
Zakazana javna rasprava o spornom Zakonu o slobodi pristupa informacijama Brčko distrikta
Javna rasprava o Nacrtu zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji je suprotan standardima Evropske unije, će se održati 17. juna u Brčkom, odlučeno je na sjednici Skupštine distrikta, koja ga je prije dvije sedmice usvojila u prvom čitanju iako zabranjuje žalbe na odgovore institucija.
Bez digitalizacije pravosuđa BiH neće imati brzi pristup pravdi
Bosna i Hercegovina mora ubrzati digitalizaciju pravosudnog sistema kako bi osigurala efikasnost, transparentnost i međuinstitucionalna saradnja, a papirologija ne smije kočiti provjere imovine nosilaca pravosudnih funkcija i pristup pravdi, rečeno je na panelu u organizaciji Državnog ministarstva pravde.
Uskoro početak suđenja za zločine u Derventi