Pravda za žrtve – doživotni zatvor

“Čuli smo mnogo toga što je nazvano tužnom slikom. Teroriziranje glavnog grada, nasumično granatiranje, masovna pogubljenja, korištenje talaca, okrutnost kojoj su bile izložene mnoge žrtve… Prevelika tragedija da bi se shvatila, ali zajedničko je – Radovan Karadžić”, istaknuo je tužilac Alan Tieger.

On je kazao da su Karadžićevo neiskreno žaljenje i orkestrirane odluke sol na ranu svake žrtve koja pati bez svojih voljenih i pokušava se suočiti sa morama prošlosti.

Drugog dana iznošenja završne riječi, Haško tužilaštvo govorilo je o teroru u Sarajevu te prisilnim premještanjima i masakru u Srebrenici.

Teorije Odbrane da je Armija BiH (ABiH) napadala vlastite civile u Sarajevu, Tužilaštvo u Haagu nazvalo je glasinama i nejasnim tvrdnjama.

“Tvrdnja da su pripadnici ABiH stalno pucali po svojim civilima proturječna je stvarnim dokazima. To su neodržive teorije kojima se pokušava umanjiti odgovornost Sarajevsko-romanijskog korpusa”, istaklo je Tužilaštvo.

Sarajevsko-romanijski korpus (SRK) je djelovao u sklopu Vojske Republike Srpske (VRS), kojoj je Radovan Karadžić, kao tadašnji predsjednik Republike Srpske, bio vrhovni komandant.

Tužilaštvo u Haagu je podsjetilo na kampanju teroriziranja građana Sarajeva u periodu od 1992. do 1995. godine, snajperskim napadima, granatiranjem, bacanjem modificiranih avionskih bombi…

“Kampanja je bila takva da ni na jednom mjestu niste bili sigurni. Drugim riječima – teror. Karadžić je nadgledao ovaj teror zajedno s drugima. Mogli su poboljšati situaciju, dotokom plina ili otvaranjem aerodroma, ali nisu. Te neophodne uslove su iskoristili kao polugu za pregovore”, naglasila je tužiteljica Katrina Gustafson.

Karadžić je, kako je navelo Tužilaštvo, “vodio kampanju terora i odbacivao rijeku protesta protiv takve situacije”. Uz to, smatra Gustafson, Karadžić je utjecao na intenzitet terora u Sarajevu, te su civili bili prepušteni njegovoj milosti, koju on nije pokazivao.

“Karadžić je jedne prilike rekao da nije u mogućnosti da zaustavi granatiranje, navodeći da je riječ o neiskusnim vojnim snagama”, kazala je Gustafson, nazvavši ovo još jednom iznesenom laži.

Također, Tužilaštvo u Haagu smatra lažnim tvrdnje Karadžića da nije bio dovoljno informiran kroz komandni lanac.

“Ogroman broj dokaza pokazuje da su napadi na Sarajevo bili rutina i prihvaćeni na svakom nivou lanca”, kazala je Gustafson.

Kada je u pitanju genocid u Srebrenici, Haško tužilaštvo se osvrnulo na tvrdnje Odbrane da je broj ubijenih ispod 7.000, te da su tijela žrtava pogubljenja i u borbama izmiješana.

“Grobnice sadrže isključivo tijela žrtava pogubljenja. U nekim grobnicama su pronađeni i povezi za oči, artefakti”, navelo je Tužilaštvo, dodavši da je zvaničan broj nestalih 7.905, a da je prema DNK profilu utvrđeno najmanje 5.850 žrtava.

Ostale žrtve pogubljene su, kako je istaknuto, zbog “upornosti da pobiju svakog muškarca iz Srebrenice”.

Svoju završnu riječ Karadžić, koji je optužen i za genocid u još sedam bosanskohercegovačkih općina, počet će sutra, 1. oktobra.