Ponedjeljak, 16 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Desimir Šarenac, nekadašnji bezbjednjak Prve sarajevske brigade Vojske Republike Srpske (VRS), kazao je da je bio komandant kasarne “Slaviša Vajner Čiča” u Lukavici, u koju je u junu 1992. godine dovedeno oko 300 nesrpskih zatočenika s područja Hadžića.
Na pitanje da li je 48 zarobljenika izdvojeno iz ove grupe i odvedeno u nepoznatom pravcu, svjedok je odgovorio da to nije tačno, te da misli da su zarobljenici već drugog dana nakon dolaska otišli iz kasarne.
“Ja nisam imao nikakve ingerencije prema ovoj skupini ljudi. Oni su došli i mislim da su čak odmah drugog dana – jer mi nismo imali mogućnosti da ih obezbjeđujemo tu bezgranično – odvezeni autobusima. Nema govora o ovome da je neko iz kasarne izdvojen i odveden. (…) Nisam neodgovoran čovjek da to sad tvrdim na ovaj broj ljudi, pa ja bih nešto znao. Osim da je urađeno a da ja to ne znam”, rekao je svjedok.
Šarenac je svjedočio na suđenju Ratku Mladiću, bivšem komandantu Glavnog štaba VRS-a koji je optužen za terorisanje građana Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada na civile. Mladiću se sudi i za genocid počinjen u Srebrenici i još sedam općina, progon Bošnjaka i Hrvata, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Tokom unakrsnog ispitivanja, haški tužioci su pitali svjedoka da li je znao za premlaćivanja zatvorenika i njihovo korištenje za radove, na šta je Šarenac odgovorio da je čuo za to i da je u nekoliko slučajeva predložio da se poduzmu disciplinske mjere prema licima koja su to činila.
“Predložio sam disciplinske mjere komandantu i udaljavanje takvih lica iz jedinice, jer takva lica nisu mogla raditi sa zatočenim licima. U mojoj nadležnosti nisu bile disiplinske mjere u smislu izricanja mjere zatvora”, kazao je Šarenac.
Na početku ispitivanja Šarenac je prvo izjavio da je samo čuo da su zarobljenici korišteni za radove, da bi – nakon što mu je Tužilaštvo prezentovalo dokument u kojom se navodi da je pripadnik Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpke (VRS) pucao u zarobljenike koji su prilikom radova pokušali pobjeći –potvrdio je da je on napravio prepis te informacije. 
Upitan da li je išta učino da spriječi korištenje zarobljenika za obavljanje radova, Šarenac je rekao kako on to nije mogao uraditi.
“Moj položaj u komandi brigade nije bio takav. Nisam ja planirao niti upotrebu, niti izradu fortifikacijskih objekata. Nisam bio u poziciji da to određujem ili sprečavam”, kazao je on.
Na pitanje da li mu je poznato da su zarobljenici koji su odvođeni u blizinu linija sukoba ranjavani snajperskom vatrom, svjedok je rekao da se “ne može sjetiti niti jednog primjera”.
Suđenje se nastavlja u četvrtak, 25. septembra.
Najčitanije
Saznajte više
Usvojene izmjene Krivičnog zakona Federacije za rodno zasnovano ubistvo žene na čekanju zbog amandmana
Dom naroda Federalnog parlamenta usvojio je izmjene i dopune Krivičnog zakona koje kao posebno djelo tretiraju teško ubistvo žene kao rodno zasnovano i kažnjavaju distribuciju sadržaja koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece. Ipak, primjena zakona neće biti moguća jer je Federalna vlada usvojila amandman koji definiše pojam “životnog partnera”.
Potrebna regulacija digitalnih platformi u BiH utemeljena na ljudskim pravima
Platforme moraju hitno poduzeti mjere za smanjenje širenja štetnog sadržaja, a Bosna i Hercegovina donijeti jasan pravni okvir za online i društvene medije, u skladu s ljudskim pravima, rečeno je na radionici o digitalnim platformama i upravljanju online medijima u BiH.