Srijeda, 18 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

u 1991. godine.

To je, kako je ocijenio Kecmanović, bilo prvo direktno narušavanje nacionalne ravnopravnosti u BiH, propisane Ustavom i zakonima. 

On je naveo da ni za tu odluku ni za kasnije referendumsko proglašavanje suverenosti BiH nije postojala ustavna dvotrećinska većina.

“Nevjerovatno je kako je preko toga prešla međunarodna zajednica”, kazao je Kecmanović, koji je u to vrijeme bio profesor na Univerzitetu u Sarajevu.

Po Kecmanoviću, to se dogodilo u kontekstu zalaganja lidera Stranke demokratske akcije (SDA) Alije Izetbegovića za stvaranje “islamske teokratije” “od Maroka do Indonezije”, što je opisao u svojoj “Islamskoj deklaraciji”, a u kojoj bi “manjine imale ograničena prava”.

Izetbegovićevu odgovornost za izbijanje sukoba Kecmanović je sugerisao i podsjećajući na njegovu izjavu u parlamentu kojom je “dao prednost suverenitetu BiH čak i u slučaju da to vodi direktno u rat”.

Svoje učešće u radu Predsjedništva BiH od aprila do jula 1992. godine, nakon što su ga napustili srpski predstavnici Biljana Plavšić i Nikola Koljević, Kecmanović je objasnio time što je, na njegov zahtjev, ponovo uveden princip konsenzusa, odnosno veta pri donošenju odluka.

“U praksi, međutim, to je bilo sistematski kršeno”, kazao je on.

Kecmanović je istakao da su Cutileirov plan i svi drugi mirovni planovi predviđali podjelu BiH, izrazivši čuđenje zašto su Srbi stalno optuživani da je to njihov cilj.

U unakrsnom ispitivanju, zastupnik Optužbe u sudnici je Kecmanovića podsjetio da je u ranijim svjedočenjima u Haagu izjavio da su srpske snage počinile zločine nad Muslimanima u Prijedoru.

Svjedok je nastojao da relativizuje taj iskaz tvrdeći da je, u međuvremenu, dobio nove informacije da “nije baš tako bilo”.

Kecmanović je, na sugestiju tužioca, potvrdio da je u Sarajevu “iskusio granatiranje”, kojim je, kao i ostali građani, “bio zastrašen” i da je, poput svih, “strahovao za život”. Prihvatio je i da su civili bili ranjavani i ubijani granatama sa srpskih položaja oko grada.

Mladić, ratni komandant VRS-a, optužen je za terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim minobacačkim i snajperskim napadima, za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u sedam opština imao razmjere genocida, kao i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. 

Kecmanović će sutra, 11. jula, nastaviti da odgovara na pitanja tužioca.

Najčitanije
Saznajte više
Novinari i pravnici na javnoj raspravi kritikovali ograničavanje pristupa informacijama u Brčkom
Nakon javne reakcija da bi nedavno predloženi Zakon o slobodnom pristupu informacijama u Brčkom moglo omogućiti vlastima da dodatno sakrivaju informacije od javnog interesa, na javnoj raspravi u ponedjeljak predstavnici medija i nevladinih organizacija ukazali su na sporne dijelove zakona koji ne predviđa pravo žalbe na odgovore institucija.
U sjedištu UN-a otvorena izložba o genocidu u Srebrenici Memorijalnog centra i BIRN-a BiH
Izložba “Od riječi do nasilja: Životi iza polja smrti” koju su zajedno pripremili Memorijalni centar Srebrenica i Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) otvorena je u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici.