Bez saznanja o zlostavljanju zatvorenika

Svjedok Aziz Fišo je ispričao kako je u proljeće 1992. godine učestvovao u formiranju Kriznog štaba općine Hadžići, te postao njegov član. Krizni štab je, prema njegovom iskazu, imao 16 članova, a predsjednik je bio Mustafa Đelilović.

Fišo je pojasnio da je Krizni štab bio smješten na spratu Osnovne škole “9. maj” u Pazariću, a policijska stanica je iz Hadžića premještena u Vatrogasni dom u Tarčinu i Društveni dom u Pazariću.

“Na osnovu saznanja mještana i čobana, došlo je do grupisanja srpskih snaga na uzvišenju Prehulji, sa svim naoružanjem. Policija je, sa narodom koji je kasnije bio u Teritorijalnoj odbrani, izvršila izvidnicu. Došlo je do sukoba i dva policajca su ranjena”, naveo je Fišo i dodao kako su tom prilikom dva lica srpske nacionalnosti zarobljena.

Prema riječima svjedoka, policija je od zarobljenika dobila informaciju da je “sve i jedan čovjek srpske nacionalnosti naoružan”.

“Krizni štab i policija su donijeli odluku o razoružavanju”, kazao je Fišo i pojasnio kako je prvo razoružano stanovništvo u Pazariću, kada je zarobljeno oko 100 osoba.

Potom je, kako je on rekao, razoružavanje nastavljeno i u Tarčinu, gdje je zarobljeno između 300 i 400 ljudi, od kojih su svi bili naoružani.

Zatvorenici su, prema tvrdnjama svjedoka, bili smješteni u školi “9. maj” i Društvenom domu u Tarčinu, u koji su kasnije smještene izbjeglice, a zatvorenici prebačeni u “Silos”.

“Krizni štab nije donio tu odluku. Mislim da je to odlučio rahmetli Refo Tufo”, izjavio je Fišo, dodavši da su zatvorenici ispitivani o oružju, ali da nema saznanja o upotrebi sile.

On je kazao kako su među upravnicima i stražarima u “Silosu” bili Bećir Hujić, Halid Čović i Šerif Mušanović.

Za zločine počinjene u logoru “Silos”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj”, sudi se Mustafi Ðeliloviću, Fadilu Čoviću, Mirsadu Šabiću, Neziru Kaziću, Bećiru Hujiću, Halidu Čoviću, Šerifu Mešanoviću i Nerminu Kalemberu.  

Oni su optuženi su da su u od maja 1992. do januara 1996. učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu u okviru kojeg su počinili zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima u više objekata na području Hadžića.

U nastavku svjedočenja, Fišo je rekao kako je dolazio u “Silos”, te kako smatra da zatvorenici nisu bili u najboljim uslovima, te je stoga tražio njihovo izmještanje od viših instanci, kao i poboljšanje uslova.

On je naveo kako su u cilju pronalaska najboljih rješenja za “Silos” organizovane i razmjene zatvorenika.

“Znam da su u ‘Silosu’ bili muškarci u dobi od 20 do 55 godina, te dvije žene. (…) Znam da su vođeni na radove, ali smatrao sam da je bolje to, nego da sjede u onom betonu”, kazao je Fišo.

Zatvorenici iz Pazarića su, kako je rekao svjedok, premješteni u “Silos” zbog bezbjednosti, jer je pala “srpska granata” na školu u kojoj su bili zatvoreni  i u kojoj je bio i Krizni štab.

On je dodao kako je objekat “Krupa” bio magacin, te da ne zna da li je tamo iko bio zatvoren.

Unakrsno ispitivanje ovog svjedoka zakazano je za 24. april.