This post is also available in:
Radna grupa Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) predstavila je nacrt preporuka za objavljivanje ličnih podataka za sudove i tužilaštva u BiH, prema kojima bi se objavljivale neanonimizirane optužnice i presude za ratne zločine i druga teška krivična djela.
Sabina Sarajlija, članica Radne grupe VSTV-a, kazala je da nacrt preporuka predviđa da tužilački dokumenti u periodu istrage – poput naredbi o sprovođenju ili zatvaranju istraga, te prijedloga za određivanje pritvora ili mjera zabrane – javnosti budu dostupni putem anonimiziranih saopćenja za javnost.
“Također, u periodu podizanja optužnice, prije nego što je ona potvrđena, predlaže se objavljivanje saopćenja ili drugih reduciranih formi sa inicijalima. U momentu potvrđivanja optužnice, Radna grupa predlaže da se objavi neanonimizirana verzija, bez ograničenja. Naravno, ukoliko je to u skladu s kapacitetima tužilaštva”, rekla je Sarajlija.
U slučaju da određena tužilaštva nemaju kapacitete da objavljuju optužnice za koje postoji poseban javni interes, poput ratnih zločina, Sarajlija je ustvrdila da se treba u najmanju ruku osigurati objavljivanje imena i prezimena optužene osobe te podataka o činjeničnom i pravnom osnovu za optuženje.
Anonimizacija dokumenata počela je u martu 2012. godine, nakon što je Sud BiH usvojio mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH. Predstavnici Agencije kasnije su izjavili da je njihova preporuka pogrešno protumačena.
Sud BiH je tada usvojio izmjene pravila o pristupu informacijama, koje podrazumijevaju stavljanje inicijala umjesto imena i prezimena u sudskim dokumentima, kao i izdavanje samo desetominutnog snimka sa suđenja. Nakon kritika zbog uskraćivanja informacija, u Sudu su početkom prošle godine počeli raditi na izmjeni ovih pravila.
Sutkinja Suda BiH Mira Smajlović, koja predsjedava Radnom grupom VSTV-a, kazala je da nacrt preporuka predviđa i da sudovi objavljuju neanonimizirane presude za ratne zločine i druga teška krivična djela, kao i anonimizirane presude za koje postoji “stručni interes”.
“Sud BiH smatra da se jedino objavljivanjem integralne presude, sa svim podacima, može osigurati pravilno informisanje javnosti o predmetima. Oni koji su protiv objavljivanja ličnih podataka počinilaca moraju da shvate da zaštita ličnih podataka nije apsolutno pravo, već kvalifikovano pravo, za koje postoje izuzeci, a ovdje je važan izuzetak postojanje javnog interesa”, rekla je Smajlović.
Ona je pojasnila da nacrt ne predviđa objavljivanje svih ličnih podataka, već samo imena i prezimena optuženih, odnosno osuđenih osoba, i imena jednog roditelja, odnosno, kako je rekla, “minimum dovoljan za pravilnu identifikaciju osobe”.
“Radna grupa je svjesna da u određenim evropskim zemljama postoji praksa anonimizacije, ali te zemlje nisu specifične poput BiH. Mi smo nedavno prošli strašan rat, i sada je naš zadatak da ozdravimo društvo. Za cijelo društvo je važno da znaju šta se desilo i ko je počinilac djela, jedino tako možemo doći do istine”, kazala je Smajlović.
Vera Bjelogrlić, koja je članica Radne grupe ispred VSTV-a, rekla je da će teksta nacrta, tek nakon finaliziranja, biti upućen na usvajanje.
