Utorak, 11 Marta 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Radna grupa Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) predstavila je nacrt preporuka za objavljivanje ličnih podataka za sudove i tužilaštva u BiH, prema kojima bi se objavljivale neanonimizirane optužnice i presude za ratne zločine i druga teška krivična djela.

Sabina Sarajlija, članica Radne grupe VSTV-a, kazala je da nacrt preporuka predviđa da tužilački dokumenti u periodu istrage – poput naredbi o sprovođenju ili zatvaranju istraga, te prijedloga za određivanje pritvora ili mjera zabrane – javnosti budu dostupni putem anonimiziranih saopćenja za javnost.

“Također, u periodu podizanja optužnice, prije nego što je ona potvrđena, predlaže se objavljivanje saopćenja ili drugih reduciranih formi sa inicijalima. U momentu potvrđivanja optužnice, Radna grupa predlaže da se objavi neanonimizirana verzija, bez ograničenja. Naravno, ukoliko je to u skladu s kapacitetima tužilaštva”, rekla je Sarajlija. 

U slučaju da određena tužilaštva nemaju kapacitete da objavljuju optužnice za koje postoji poseban javni interes, poput ratnih zločina, Sarajlija je ustvrdila da se treba u najmanju ruku osigurati objavljivanje imena i prezimena optužene osobe te podataka o činjeničnom i pravnom osnovu za optuženje.

Anonimizacija dokumenata počela je u martu 2012. godine, nakon što je Sud BiH usvojio mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH. Predstavnici Agencije kasnije su izjavili da je njihova preporuka pogrešno protumačena.

Sud BiH je tada usvojio izmjene pravila o pristupu informacijama, koje podrazumijevaju stavljanje inicijala umjesto imena i prezimena u sudskim dokumentima, kao i izdavanje samo desetominutnog snimka sa suđenja. Nakon kritika zbog uskraćivanja informacija, u Sudu su početkom prošle godine počeli raditi na izmjeni ovih pravila.

Sutkinja Suda BiH Mira Smajlović, koja predsjedava Radnom grupom VSTV-a, kazala je da nacrt preporuka predviđa i da sudovi objavljuju neanonimizirane presude za ratne zločine i druga teška krivična djela, kao i anonimizirane presude za koje postoji “stručni interes”. 

“Sud BiH smatra da se jedino objavljivanjem integralne presude, sa svim podacima, može osigurati pravilno informisanje javnosti o predmetima. Oni koji su protiv objavljivanja ličnih podataka počinilaca moraju da shvate da zaštita ličnih podataka nije apsolutno pravo, već kvalifikovano pravo, za koje postoje izuzeci, a ovdje je važan izuzetak postojanje javnog interesa”, rekla je Smajlović.

Ona je pojasnila da nacrt ne predviđa objavljivanje svih ličnih podataka, već samo imena i prezimena optuženih, odnosno osuđenih osoba, i imena jednog roditelja, odnosno, kako je rekla, “minimum dovoljan za pravilnu identifikaciju osobe”.

“Radna grupa je svjesna da u određenim evropskim zemljama postoji praksa anonimizacije, ali te zemlje nisu specifične poput BiH. Mi smo nedavno prošli strašan rat, i sada je naš zadatak da ozdravimo društvo. Za cijelo društvo je važno da znaju šta se desilo i ko je počinilac djela, jedino tako možemo doći do istine”, kazala je Smajlović.

Vera Bjelogrlić, koja je članica Radne grupe ispred VSTV-a, rekla je da će teksta nacrta, tek nakon finaliziranja, biti upućen na usvajanje.

Najčitanije
Saznajte više
“Svi smo mi Radovani“: Načelnik Vlasenice, optužen za zločine u ovom gradu, veličao ratne zločince
Miroslav Kraljević, načelnik općine Vlasenica, veličao je Radovana Karadžića i Ratka Mladića, doživotno osuđene za genocid i druge zločine u Bosni i Hercegovini, na obilježavanju godišnjice pogibije vojnika Vojske Republike Srpske u ovom gradu, a u govoru je pružio i podršku Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske.
Odbijen zahtjev Jadranka Prlića na prijevremeno puštanje na slobodu
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) odbio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu nekadašnjeg političkog lidera Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB) Jadranka Prlića, osuđenog na 25 godina zatvora zbog zločina počinjenih u BiH.
Naredne sedmice presuda za zločine u Bužimu