This post is also available in: English
Suđenje Samiru Bejtiću za zločine počinjene na lokalitetu Kazani kod Sarajeva počelo je prije više od deset godina pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. Međutim, ni do danas Bejtiću nije izrečena pravosnažna presuda.
Optuženima u predmetu “Vranica” pred Kantonalnim sudom u Mostaru sudi se već 13 godina, a trenutno se čeka početak četvrtog suđenja.
Ovakvo obnavljanje suđenja moguće je jer se u ova dva predmeta sudi prema Krivičnom zakonu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ), kojim je predviđeno da ukoliko viši sud ukine presudu, predmet bude vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje. Zbog ove zakonske odredbe suđenja se mogu obnavljati više puta.
Pravnici ističu da, iako zakon omogućava stalna obnavljanja postupaka, nema opravdanja da optuženi i žrtve čekaju pravosnažne presude i po deset godina.
“Sud je najveći krivac što se to ne završava. Kriva procjena sudaca oko samog predmeta dovodi do dugog trajanja spora”, kaže Nenad Gvozdić, jedan od branilaca u predmetu “Vranica”.
Iako po novom Krivičnom zakonu BiH (KZ BiH) iz 2003. godine nije moguće obnavljati suđenja više puta, u nekim slučajevima se i na prvostepenu presudu čeka godinama.
Rješenje koje se ne koristi
Suđenje Samiru Bejtiću počelo je 2003. godine. Kantonalni sud u Sarajevu do sada mu je tri puta izricao presudu. Dva puta je Vrhovni sud Federacije BiH (FBiH) ukidao te presude i zakazivao ponovno suđenje. Pred Vrhovnim sudom sada je žalba Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu uložena i na treću presudu kojom je Bejtić oslobođen.
Željku Džidiću, Mati Aničiću, Erhardu Pozniću i Ivanu Škutoru, optuženima u predmetu “Vranica” (općina Mostar), suđenje je počelo 2000. godine. Nakon tri oslobađajuće presude Kantonalnog suda u Mostaru, koje je Vrhovni sud FBiH poništio, predmet je četvrti put vraćen na ponovno suđenje. U međuvremenu je prvooptuženi Džidić postao nedostupan organima gonjenja u BiH.
“Očigledno je da kod sudaca postoji drugačiji pogled na ocjenu krivnje i dokazni materijal. U Mostaru vazda kažu da nije dovoljno dokaza, a kada čitam presudu Vrhovnog suda, on kaže da tu ipak ima dokaza da se mogu osuditi, a onda ovi opet neće da osude”, pojašnjava branilac Gvozdić.
On smatra kako je sramota za pravosudne institucije što godinama ne mogu da okončaju jedan slučaj.
“I oštećenima je vrijeme učinilo zlo. Oni petnaest godina čekaju pravdu, optuženi se opet petnaest godina bore za pravdu. Svima je grozno”, dodaje Gvozdić.
Pravnici ističu kako se ovakvi slučajevi mogu riješiti na način da se taj predmet dodijeli drugom sudskom vijeću na odlučivanje, ili da viši sud sam završi suđenje.
Međutim, Tihomir Jurko, zamjenik glavnog federalnog tužioca, kaže kako Vrhovni sud FBiH rijetko koristi mogućnost da sam sudi.
“Sud ne koristi tu mogućnost. Da li zbog toga da natjera kantonalni sud da stvarno presudi po njegovim uputama, koristeći i to da je kantonalni sud nadležan za taj predmet”, pojašnjava on.
Ipak, Jurko dodaje kako nema opravdanja da se presude ukidaju po nekoliko puta i ponovo sudi.
Vrhovni sud FBiH nakon što je posljednji put ukinuo presudu Kantonalnog suda u Mostaru, naložio je da se suđenje održi pred novim sudskim vijećem. Međutim, branilac Gvozdić smatra da bi najbolje i najbrže rješenje u ovom slučaju bilo da Vrhovni sud sam presudi.
Iako smo u više navrata od Vrhovng suda FBiH tražili izjavu za ovu temu, ni nakon tri mjeseca iz ove institucije nam nisu odgovorili.
Godine za dokaze
Ovakva obnavljanja suđenja nisu moguća prema Krivičnom zakonu iz 2003. godine. Iako se Zariju Ostojiću, optuženom za zločin počinjen u logoru Sušica u Vlasenici, sudi po ovom zakonu, on već četiri godine čeka prvostepenu presudu pred Okružnim sudom u Istočnom Sarajevu.
Odbrana i Optužba ističu kako suđenje traje dugo, ali kažu da nemaju primjedbi na rad Okružnog suda.
Govoreći o razlozima zbog kojih suđenje Ostojiću traje od 2009. godine, njegov branilac Dragan Gotovac kaže da se tokom suđenja mijenjalo Sudsko vijeće, zbog čega je suđenje počinjalo iznova, ali i da mnogi svjedoci žive izvan BiH, zbog čega se dugo čeka njihov dokazak na Sud.
Ipak, branilac smatra da ukoliko Sud ne može obezbijediti izvođenje svih dokaza, treba donijeti presudu na osnovu onih dokaza koje već ima.
“Mi kao Odbrana i optuženi nemamo problema ni prigovora ni na Sud ni na Tužilaštvo. Ali jedino smatramo da ako nisu u stanju da obezbijede sve, predmet treba završiti sa onim dokazima koje imaju”, objašnjava Gotovac.
Posljedenje suđenje Ostojiću održano je početkom novembra prošle godine, a kada će nastavak, još uvijek nije poznato.
