Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Prijedlogu Tužilaštva protivila se Odbrana, a Sud će odluku donijeti naknadno.

Tužilac Seid Marušić je nakon potvrđivanja optužnice zatražio da Popovićima bude određen kućni pritvor, kao i zabranjeno sastajanje sa svjedocima.

“Kazna od najmanje deset godina zatvora može djelovati motivirajuće na optužene da se daju u bjekstvo”, kazao je Marušić.

On je istaknuo da neki svjedoci iz višegradskog sela Rodića Brdo, gdje žive i optuženi, osjećaju strah i zabrinutost.
 
Sud BiH je 10. januara potvrdio optužnicu koja Popoviće tereti da su od početka aprila 1992. do kraja septembra 1992. godine, kao pripadnici srpskih oružanih formacija, učestvovali u progonu civilnog bošnjačkog stanovništva iz sela Rodić Brdo u opštini Višegrad.

Oni su optuženi da su učestvovali u ubistvima, prisilnom preseljenju, protivzakonitom zatvaranju, silovanjima, seksualnom ropstvu, prisilnim nestancima, uništenju i otuđenju imovine, nanošenju velikih patnji i povreda tjelesnog integriteta i drugim nečovječnim djelima.

Nenad Rubež, branilac Jovana Popovića, te Miloš Perić, branilac Gorana Popovića, protivili su se određivanju mjera zabrane. Istaknuli su da, ukoliko se Sud ipak odluči za neke mjere, ne određuje kućni pritvor, jer bi na taj način bila ugrožena egzistencija optuženih i njihovih  porodica.

“Ja se protivim određivanju bilo koje mjere. Međutim, ukoliko Sud nađe razloge za određivanje nekih mjera, apsolutno se protivim kućnom pritvoru. Za mog branjenika to bi bilo pogubno. (…) Radi se o ocu i sinu i radi se o egzistenciji obje porodice”, kazao je Perić.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.