This post is also available in: English
Ovaj svjedok Odbrane je precizirao da je za ubistva hiljada Muslimana iz Srebrenice podrobnije saznao iz izvještaja eksperta Haškog suda 2003. ili 2004. godine.
U pisanoj izjavi Kijac je tvrdio da je od 14. do 18. jula 1995. bio na svadbi u Crnoj Gori. Kada se vratio na Pale, sa Karadžićem se sastao 19. jula, ali nije znao za egzekucije i nije vidio nijedan izvještaj o tome.
Prema riječima svjedoka, Karadžić nije davao ikakve naznake da je znao za zlodjela. Da je znao, Karadžić bi, po Kijcu, djelovao da spriječi zločine i kazni počinioce.
Svjedok je, međutim, potvrdio da je po njegovom nalogu iz mnoštva zarobljenih Muslimana 12. jula 1995. godine SDB RS-a izdvojila predratnog poslanika Ibrana Mustafića i prebacila ga u Bijeljinu na ispitivanje.
“Mustafić je i dan-danas živ”, naglasio je Kijac.
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, optužen je za genocid nad oko 7.000 Muslimana iz Srebrenice u danima nakon što je Vojska Republike Srpske (VRS) 11. jula 1995. zauzela tu enklavu koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija (UN).
U unakrsnom ispitivanju, tužiteljka Melissa Pack tvrdila je da je Kijac spasio Mustafića kao osobu interesantnu službi zato što je znao da će zarobljenici biti pobijeni.
“Zašto da ga spasim, od koga da ga spašavam… Nije tako. Časni sude, nismo nikog spašavali… Nikakav plan i nikakva saznanja nisam imao o likvidaciji kako mi imputirate”, odgovorio je Kijac.
Upitan da li zaista ozbiljno tvrdi da do 2000. nije imao nikakvih informacija o masovnom ubistvu srebreničkih Muslimana, Kijac je odgovorio:
“Upravo tako… Kao što sam rekao, ništa nisam znao do 2000, niti je došao ikakav papir koji bi govorio o tome.”
Svjedok nije negirao da su u Potočarima, dan poslije pada Srebrenice, bila dva njegova operativca, ali je tvrdio da nisu ispitivali muslimanske zarobljenike. SDB je, po Kijcu, znala za maksimalno 500 zarobljenika iz enklave.
Na insistiranje zastupnice Optužbe da je iz medija već 17. jula morao saznati o zločinima, Kijac je tvrdio da mu mediji, čak ni iz Srbije, nisu bili dostupni.
Kijac nije opovrgavao da je 1996. godine, kao ministar unutrašnjih poslova RS-a, izdao lažne lične isprave pripadnicima Desetog diverzantskog odreda Glavnog štaba VRS-a koji su 16. jula 1995. učestvovali u ubistvu više od 1.000 Muslimana na farmi Branjevo. Negirao je, međutim, da je to bilo prikrivanje zločinaca.
U Karadžićevu odbranu svjedočio je i Boro Tadić, koji je negirao progon i druge zločine nad nesrbima u Sanskom Mostu.
Suđenje Karadžiću, optuženom i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u sedam opština imao razmjere genocida, za teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, nastavlja se sutra, 4. decembra.
