Stari predmeti mogli bi blokirati Sud BiH

U predmetu protiv braće Damjanović – prvom u kojem je pred Sudom BiH došlo do obnavljanja postupka zbog pogrešne primjene Krivičnog zakona BiH iz 2003. godine – Sudsko vijeće zakazalo je termin za početak obnovljenog suđenja na kojem će biti preslušavani iskazi svjedoka.

Veći broj pravnika upozorava da bi na ovaj način moglo doći do zastoja, dodatnih troškova i gubljenja vremena. Međutim, ovakav stav jedino ne dijeli predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) Milorad Novković.

“Niti će doći, niti može doći do blokade rada Suda BiH, niti ima bilo kakav razloga da dođe do blokade rada Suda BiH”, navodi Novković u odgovoru na pitanje o obnavljanju starih predmeta.

Dugogodišnji advokati Vasvija Vidović i Asim Crnalić ipak smatraju da bi ponovno rješavanje starih predmeta moglo preokupirati kapacitete Suda BiH.

“To će dovesti do blokade Državnog suda. Blokirat će se na način da Sud neće moći raditi druge predmete, nego da će se baviti starim predmetima”, ocjenjuje Vidović.

Crnalić kaže da je teško prognozirati razvoj situacije, ali da se može pretpostaviti da će branioci podnijeti zahtjeve za obnovu postupka.

“To će u mnogome kapacitirati Sud, jer nije to malo predmeta. Ponavljanje postupka podrazumijeva ponovno suđenje, tako da ja mislim da će Sud BiH biti u velikoj neprilici”, navodi Crnalić.

Srđan Radulj, zamjenik ministra pravde BiH, ne misli da će doći do blokade u radu na predmetima ratnih zločina, ali smatra da će slučajevi koji ponovno dođu na razmatranje u Sud BiH značajno produžiti vrijeme do kad će se ovi predmeti moći riješiti.

“Sigurno će ovo izazvati dodatne troškove Sudu BiH, ali se nadam da će ih u što kraćem roku razriješiti. Istina je da je Strategija propisala jasne rokove koji nisu toliko dugački, međutim, veliko je pitanje da li bi i bez ove novonastale komplikacije ti rokovi bili ispoštovani”, naglašava Radulj.

U Sudu BiH nismo mogli dobiti komentar da li će nova suđenja, koja traju mjesecima, a nekada i godinama, blokirati kapacitete ove institucije.

Strategija u ladici
Advokat Senad Kreho smatra da bi Sud BiH i u drugim obnovljenim predmetima mogao postupiti kao i u postupku protiv Damjanovića.   
 
“Ne može biti u predmetu Damjanović jedno, a u predmetu XY da će samo odmjeriti kazne. Sud jeste neovisan, ali se mora uklapati i poštovati presude Evropskog suda i Ustavnog suda BiH”, kaže Kreho, koji je branilac Gorana Damjanovića.

Evropski sud za ljudska prava u julu je usvojio apelacije Gorana Damjanovića i Abduladhima Maktoufa, zaključivši da u njihovom slučaju nije primijenjen zakon preuzet od bivše Jugoslavije, po kojem bi mogli dobiti blažu kaznu.

Nakon toga, Ustavni sud BiH usvojio je desetak drugih apelacija, ukinuvši presude također zbog pogrešne primjene Krivičnog zakona BiH. Prema nekim procjenama, ovakvih slučajeva bi moglo ukupno biti oko 30 predmeta.  

U cijeloj situaciji je Kreho, kako kaže, posebno iznenađen što je Tužilaštvo BiH ostalo kod pravne kvalifikacije djela po Krivičnom zakonu BiH.

U Tužilaštvu BiH nismo mogli dobiti komentar zbog čega su u optužnici protiv Damjanovića ostali kod Krivičnog zakona BiH, iako su i Sud u Strasbourgu i Ustavni sud zaključili da u ovom slučaju treba primijeniti zakon bivše Jugoslavije kao blaži.  

“Sve što je trebalo, tužiteljica je rekla u sudnici. Tužiteljstvo ostaje pri svojoj kvalifikaciji, ali trebate znati da ta kvalifikacija ne obavezuje Sud u njegovoj odluci”, kaže Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, i dodaje da će se u svakom predmetu posebno postupati.

Goran Šimić, profesor međunarodnog krivičnog prava, smatra da je ovaj problem trebao davno biti riješen.

“Vrijeme je da se procesuiranje ratnih zločina konačno jednom svede u pravne okvire koji će biti prihvatljivi, a ne da nakon deset godina i nekoliko stotina presuda shvatimo zapravo da smo koristili potpuno pogrešan pravni okvir, što je skandalozno”, ocjenjuje Šimić.

Strategija za procesuiranje ratnih zločina, prema njegovim riječima, “svakako je dokument koji je davno završio u ladicama”.

“Ono što sad treba da uradi BiH jeste da prihvati realnost i da neko pametan i normalan u ovoj zemlji uzme tu presudu, skupi ljude praktičare, teoretičare iz Evropskog suda za ljudska prava i kaže: ‘Dobro ljudi, da vidimo kako da primijenimo sad ovu presudu”, objašnjava Šimić.

Pitanje primjene presude iz Strasbourga prije nekoliko dana bilo je tema Strukturalnog dijaloga, koji okuplja najviše predstavnike pravosudnih institucija u BiH, kao i zvaničnike EU.

Na dvodnevnom sastanku su oni zaključili da svaka “mjera u vezi sa sprovođenjem presude Evropskog suda treba biti pripremljena i procijenjena iznimno oprezno”, da “ujednačena sudska praksa ostaje važan cilj”, kao i da se “svi počinioci ratnih zločina moraju privesti pravdi”.

Sa ovog skupa je istaknuta potreba formiranja “djelotvornog zajedničkog panela najviših sudskih instanci pod vođstvom VSTS-a”.