Beara kao glavni ideolog
This post is also available in: English
Ne poričući da je znao za neka strijeljanja Muslimana koje je Vojska Republike Srpske (VRS) zarobila, Kovač je negirao da je o tome ikada podrobno razgovarao sa Karadžićem, iako su se više puta sastali u vrijeme srebreničke krize.
Kao “ideologa” strijeljanja, Kovač je označio pukovnika VRS-a Ljubišu Bearu, tadašnjeg načelnika sektora za bezbjednost Glavnog štaba i bliskog saradnika komandanta ove vojske Ratka Mladića.
Karadžić, koji je bio i vrhovni komandant oružanih snaga RS-a, optužen je za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Muslimana u danima nakon što je VRS 11. jula 1995. zauzela tu zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija (UN). Optužnica ga tereti i za progon hiljada žena, djece i staraca iz enklave.
U unakrsnom ispitivanju, tužilac Julian Nicholls predočio je Kovaču da su neki od policajaca koje je on poslao u Srebrenicu, poslije rata osuđeni za genocid zbog strijeljanja oko 1.000 Muslimana u selu Kravica 13. jula 1995.
“Naredba ih nije uputila na to, nego na drugi konkretan zadatak”, odgovorio je Kovač, koji je potvrdio da je sutradan dobio izvještaj o masovnom ubistvu u Kravici.
Policijske jedinice u ofanzivi na Srebrenicu bile su, naglasio je svjedok, pretpotčinjene VRS-u.
Tvrdeći da s Karadžićem tokom susreta 14. jula 1995. nije razgovarao o zločinu u Kravici, Kovač je kazao da je vjerovao da su vrhovnog komandanta o tome već bili izvijestili “vojna služba bezbjednosti” i civilni povjerenik za Srebrenicu.
Odgovarajući na pitanja zastupnika Optužbe, koji je opširno citirao ranije svjedokove iskaze i izjave, Kovač je potvrdio da je u septembru 1995. – kada je bio ministar unutrašnjih poslova RS-a – sproveo “nezvaničnu” istragu o Srebrenici.
“Saznali ste da su Mladić i Beara dali da se zarobljenici strijeljaju?”, upitao je tužilac pozivajući se na jednu od ranijih Kovačevih izjava.
Svjedok je odgovorio da je “imao neprovjerene informacije da je Beara bio operativac i glavni ideolog strijeljanja zarobljenika”.
Tribunal je pukovnika Bearu 2010. proglasio krivim za genocid u Srebrenici i nepravosnažno ga osudio na doživotni zatvor.
Suđenje Karadžiću – kojem su na teret stavljeni i progon Muslimana i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce – biće nastavljeno u ponedjeljak, 4. novembra.
