Utorak, 3 februara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Ne poričući da je znao za neka strijeljanja Muslimana koje je Vojska Republike Srpske (VRS) zarobila, Kovač je negirao da je o tome ikada podrobno razgovarao sa Karadžićem, iako su se više puta sastali u vrijeme srebreničke krize.

Kao “ideologa” strijeljanja, Kovač je označio pukovnika VRS-a Ljubišu Bearu, tadašnjeg načelnika sektora za bezbjednost Glavnog štaba i bliskog saradnika komandanta ove vojske Ratka Mladića.

Karadžić, koji je bio i vrhovni komandant oružanih snaga RS-a, optužen je za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Muslimana u danima nakon što je VRS 11. jula 1995. zauzela tu zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija (UN). Optužnica ga tereti i za progon hiljada žena, djece i staraca iz enklave.

U unakrsnom ispitivanju, tužilac Julian Nicholls predočio je Kovaču da su neki od policajaca koje je on poslao u Srebrenicu, poslije rata osuđeni za genocid zbog strijeljanja oko 1.000 Muslimana u selu Kravica 13. jula 1995.

“Naredba ih nije uputila na to, nego na drugi konkretan zadatak”, odgovorio je Kovač, koji je potvrdio da je sutradan dobio izvještaj o masovnom ubistvu u Kravici.

Policijske jedinice u ofanzivi na Srebrenicu bile su, naglasio je svjedok, pretpotčinjene VRS-u.

Tvrdeći da s Karadžićem tokom susreta 14. jula 1995. nije razgovarao o zločinu u Kravici, Kovač je kazao da je vjerovao da su vrhovnog komandanta o tome već bili izvijestili “vojna služba bezbjednosti” i civilni povjerenik za Srebrenicu.

Odgovarajući na pitanja zastupnika Optužbe, koji je opširno citirao ranije svjedokove iskaze i izjave, Kovač je potvrdio da je u septembru 1995. – kada je bio ministar unutrašnjih poslova RS-a – sproveo “nezvaničnu” istragu o Srebrenici.

“Saznali ste da su Mladić i Beara dali da se zarobljenici strijeljaju?”, upitao je tužilac pozivajući se na jednu od ranijih Kovačevih izjava.

Svjedok je odgovorio da je “imao neprovjerene informacije da je Beara bio operativac i glavni ideolog strijeljanja zarobljenika”.

Tribunal je pukovnika Bearu 2010. proglasio krivim za genocid u Srebrenici i nepravosnažno ga osudio na doživotni zatvor. 

Suđenje Karadžiću – kojem su na teret stavljeni i progon Muslimana i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce – biće nastavljeno u ponedjeljak, 4. novembra.

Najčitanije
Saznajte više
Ponovo odgođen disciplinski postupak protiv sudije iz Jajca
Pripremno ročište u disciplinskom postupku protiv Aleksandra Trkulje, sudije Općinskog suda u Jajcu, ponovo je odgođeno zbog njegovog zdravstvenog stanja.
Udruženja žrtava traže smjenu glavnog tužioca Tužilaštva BiH
Deset udruženja žrtava rata je od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) zatražilo smjenu glavnog državnog tužioca Milanka Kajganića zbog zabrane slanja na potvrđivanje optužnice za zločine u Sanskom Mostu i Manjači, nesavjesnog obavljanja dužnosti, nepodizanja optužnica za opsadu Sarajeva te neadekvatnog postupanja u predmetima negiranja ratnih zločina.