Petak, 20 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Sokola je izjavila da je, tokom svjedočenja žrtve silovanja RM-048, čula Mladića da govori: “Branko, je li Selmo živ? Meša Selimović, njegova muslimanska porodica… izvukao sam ih iz Mostara… Ovo je sve tačno (mašući papirom), ponosan sam na njih. Šta hoće jedna Muslimanka…”

Tužioci tvrde da je, prema onome što se čulo u sudnici, papir kojim je Mladić mahao, rekavši da je “sve ovo tačno”, dio izjave svjedokinje RM-048. U trenutku dok je Mladić izgovarao riječi – koje je Sokola zapisala na engleskom, a potom prevela na hrvatski – u sudnici, prema onome što je navela, nisu bile ni sudije, ni svjedokinja.

Sokola je ispričala da je u sudnici bila po nalogu tužiteljke Maxine Marcus, koja je od nje zatražila da prati i zapiše sve što bi Mladić izgovorio u pauzama zasjedanja na kojem je iskaz dala “osjetljiva svjedokinja sa osjetljivom pričom”. Mladić je navedene rečenice izgovorio “veoma glasno”, dok se, na kraju pauze, vraćao u sudnicu, kazala je Sokola.

U unakrsnom ispitivanju, branilac Miodrag Stojanović sugerisao je da je sve što je Mladić rekao u sudnici bilo upućeno članovima tima za njegovu odbranu i da je ta komunikacija, po pravilima, povjerljiva i privilegovana.

Na pitanje da li joj je tužiteljka Marcus, dajući joj zadatak, kazala i da je komunikacija optuženog i advokata povjerljiva, Sokola je odgovorila: “Dobila sam zadatak i obavila ga. Na to mi nije bilo ukazano u to vrijeme.” Sokola je izjavila i da vjeruje da se prva Mladićeva rečenica odnosila na pokojnog pisca Mešu Selimovića.

Sredinom septembra ove godine je još jedna službenica Tužilaštva, Maria Karall, svjedočila o tome šta je iz Mladićevih usta čula 18. februara, tokom druge pauze u svjedočenju RM-048. Karall je, međutim, sudijama prenijela šta je Mladić rekao na dijelu sjednice zatvorenom za javnost. Odbrana je tada najavila da će uložiti žalbu na prihvatanje svjedočenja Karallove kao dokaza, zbog kršenja povjerljivosti komunikacije između optuženog i branilaca.

Tužilac Dermot Groome ranije je izrazio stav Tužilaštva da se Mladić time što se preglasno obraćao braniocima odrekao privilegije da s njima komunicira povjerljivo.

Mladić, nekadašnji komandant Vojske Republike Srpske (VRS), optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Na kraju ročišta, predsjedavajući sudija Alphons Orie kazao je da očekuje da će Tužilaštvo sve preostale svjedoke izvesti do kraja novembra. Po spisku koji je objavilo, Tužilaštvo ima još 12 svjedoka, većinom eksperata.

Budući da Sudsko vijeće, potom, mora da odluči o više podnesaka i dokumenata, dokazni postupak Tužilaštva biće, po riječima sudije, zvanično okončan do januara iduće godine. 

Ukoliko Odbrana bude podnijela zahtjev za oslobađanje Mladića na polovini suđenja, rasprava o tom zahtjevu biće održana “krajem januara ili početkom februara”, rekao je sudija Orie. Mladićevoj Odbrani poručio je da bude spremna da u istom periodu 2014. otpočne svoj dokazni postupak. 

Suđenje će biti nastavljeno u utorak, 22. oktobra.

Najčitanije
Saznajte više
Stovragu potvrđene tri godine zatvora za zločine nad zarobljenicima u Goraždu
Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine je u predmetu protiv Mustafe Stovraga donijelo drugostepenu presudu, kojom je kao neosnovana odbijena žalba Tužilaštva BiH i branioca optuženog, te je potvrđena prvostepena presuda, kojom je osuđen na tri godine zatvora za zločine u Goraždu.
Milanko Kajganić i Mariofil Ljubić na javnom saslušanju komisija u Parlamentu BiH. Foto: Detektor
Dvije paralelne istrage za slučaj Viaduct u BiH
Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine, na saslušanju komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) rekao je da je formiran predmet po prijavi zakonskih zastupnika firme “Viaduct” protiv članova Vijeća ministara i Predsjedništva BiH, zbog neizvršavanja presude protiv naše zemlje, kojom je BiH dužna isplatiti ovoj firmi više od 100 miliona maraka zbog izgubljenog spora.