Petak, 3 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Hilmo Šehić je u augustu 1992. godine iz Ilijaša odveden sa sinom i oko 150 muškaraca u Semizovac, u “Planjinu kuću”.
“Postrojio nas je Branko Vlačo. Rekao je da je on upravnik, a Špiro zamjenik”, kazao je Šehić.
On je naveo kako su u “Planjinoj kući” dobivali jedan obrok uvečer, a jedanput su odvedeni na kupanje, na obližnju rijeku.
“Vođeni smo na radove, kopanje rovova, sječu drva”, rekao je Šehić i dodao kako ih je ujutro prije odlaska na poslove postrojavao i raspoređivao Vlačo.
Jedanput se, kako je naveo, dobrovoljno javio da ide na radove kako bi dobio još jedan obrok.
“Kaže Vlačo: ‘Nećeš ti naređivati, nego ja.’ Onda me udario nogom u prsa, slomio mi je rebra”, prisjetio se Šehić.
On je dodao da je Vlačo udarao i druge zatvorenike.
Branko Vlačo je optužen da je, kao upravnik logora “Bunker”, “Planjina kuća”, “Kod Sonje” i “Nakina garaža”, uspostavio sistem kažnjavanja zatočenih civila, koji su zlostavljani, tjerani na prinudne radove i u živi štit, gdje su mnogi ubijeni, a deseci ih se vode kao nestali.
Svjedok Šehić je kazao kako je tri puta vođen u živi štit. Rekao je kako mu je sin Samir Šehić jednom povrijeđen dok je radio na Žuči.
Prema svjedoku, u živi štit su ih vodili pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), koji su ih preuzimali kamionima ispred “Planjine kuće”.
Suđenje se nastavlja 9. oktobra.
Najčitanije
Saznajte više
Međunarodna naučna konferencija”Kirminalistika kriminologija i sigurnosne studije u 21. stoljeću”. Foto: Detektor
Nauka kao stub razvoja društva i alat za borbu protiv stranih uticaja i sigurnosnih prijetnji
Vidljiv uticaj Rusije kroz medije i političke instrumente na zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, te upitna sigurnost graničnih prelaza zbog manjka graničnih policajaca samo su neki od izazova na kojima treba raditi i akademska zajednica kroz obrazovanje i razvoj kritičkog mišljenja, poručeno je s Međunarodne naučne konferencije u Sarajevu.
Pokrenuto skupljanje donacija za sigurnu kuće za LGBTIQ+ osobe u BiH
Bez Sigurne kuće, mnoge osobe iz LGBTIQ+ zajednice bi bile u ozbiljnom riziku od povratka u nasilno okruženje, beskućništva, retraumatizacije, poručuju iz Fondacije koja je jedino ovakvo sigurno mjesto otvorila u Bosni i Hercegovini i trenutno se suočavaju sa finansijskom krizom, te su primorani tražiti donacije.