Utorak, 17 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Prvi put je Savo došao sa Goranom Zekićem, koji nam je prijetio, a drugi put je došao da nas obavijesti da idemo u razmjenu”, kazao je tokom unakrsnog ispitivanja svjedok S-1, čije je saslušanje započelo u martu ove godine.

Svjedok je rekao da je Krizni štab Vojske Republike Srpske (VRS) naredio da se stanovništvo dovede u Osnovnu školu “Vuk Karadžić”. Kako je naveo, on je u maju 1992. doveden u školu. Za optuženog je kazao da je bio neki zamjenik u školi, ali da ne zna koja mu je tačno bila funkcija.

Babić je optužen da je u maju 1992. godine, kao komandir Vojne policije Vojske Republike Srpske (VRS) u Bratuncu, naredio, počinio i propustio da spriječi zatvaranje nesrpskih civila u bratunačku školu “Vuk Karadžić”.

Prema optužnici, oko 400 civila bilo je zatvoreno u školi, od kojih su neki premlaćivani i tučeni, a više desetina ih je ubijeno, ili su umrli zbog uslova u školi.

Svjedok Milenko Prodanović je rekao kako je viđao optuženog Babića u Bratuncu kada su stanovnici iz bratunačkih sela dovođeni na stadion.

“Na stadionu su muškarce čuvali dobrovoljci koji su došli sa svih strana i Vojna policija Jugoslovenske narodne armije (JNA)”, naveo je Prodanović.

Dodao je da mu je poznato kako su muškarci iz Osnovne škole “Vuk Karadžić” autobusima odvezeni u razmjenu u pravcu Kladnja.

“Sve što se dešavalo u Bratuncu bilo je pod kontrolom Vojne policije JNA. Nisam čuo da je Babić odlučivao o sudbini ljudi u školi, već je to bio Krizni štab, na čelu sa Miroslavom Deronjićem”, kazao je Prodanović.

Sud u Haagu je Deronjića 2003. osudio na desetogodišnju kaznu zatvora, nakon što je priznao krivicu za smrt više od 60 Bošnjaka iz sela Glogova u maju 1992. godine.

Suđenje se nastavlja 2. septembra.

Najčitanije
Saznajte više
Usvojene izmjene Krivičnog zakona Federacije za rodno zasnovano ubistvo žene na čekanju zbog amandmana
Dom naroda Federalnog parlamenta usvojio je izmjene i dopune Krivičnog zakona koje kao posebno djelo tretiraju teško ubistvo žene kao rodno zasnovano i kažnjavaju distribuciju sadržaja koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece. Ipak, primjena zakona neće biti moguća jer je Federalna vlada usvojila amandman koji definiše pojam “životnog partnera”.
Potrebna regulacija digitalnih platformi u BiH utemeljena na ljudskim pravima
Platforme moraju hitno poduzeti mjere za smanjenje širenja štetnog sadržaja, a Bosna i Hercegovina donijeti jasan pravni okvir za online i društvene medije, u skladu s ljudskim pravima, rečeno je na radionici o digitalnim platformama i upravljanju online medijima u BiH.