Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Sto posto tvrdim da nikog nije silovao. Sedam godina nismo mogli imati dijete, onda smo dobili kćer. Ne bi nikom naudio jer je divan otac i muž”, kazala je Vojka Dragičević.

Ona je također izjavila kako je optuženi bio mobilisan i da je nosio maskirnu uniformu početkom rata.

“U oktobru 1992. sam došla na Pale, jer mi je javljeno da je Zoran ranjen. U okolini Pala smo ostali do jeseni 1993., kada se Zoran vratio na Grbavicu”, izjavila je svjedokinja i dodala kako je sa suprugom napustila BiH u proljeće 1994. godine.

Optužnica Dragičevića tereti da je od maja 1992. do decembra 1994., kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), počinio zločin nad civilima nesrpske nacionalnosti u sarajevskim naseljima Grbavica, Kovačići, Vraca, uključujući silovanja, mučenja, pljačkanja i premlaćivanja.

Na pitanje da li poznaje Veselina Vlahovića Batka, svjedokinja Vojka Dragičević je odgovorila kako ga ne poznaje i da ga je vidjela u medijima.

“Znam da je radio nešto što ne treba, a Zoran mi je rekao da bi ga spriječio da je mogao”, kazala je supruga optuženog.

Vlahović je u martu ove godine nepravosnažnom presudom osuđen na 45 godina zatvora zbog zločina počinjenih u naseljima Grbavica, Vraca i Kovačići.

Na suđenju je svjedočila i Aida Rišljanin, uposlenica Ministarstva unutrašnjih poslova, koja je potvrdila da je uzimala izjavu od zaštićene svjedokinje A-1, koja je tom prilikom izjavila da ju je optuženi silovao 14. jula 1993. godine.

“Upamtila sam ovu svjedokinju jer je sve vrijeme plakala”, izjavila je Rišljanin.

A-1 je u aprilu posvjedočila da ju je Dragičević odveo u svoj stan, gdje su “imali odnos” i da “nije bio nasilan”.

Branilac Duško Tomić na ročištu je zatražio prekvalifikaciju djela u optužnici, ocijenivši da se ne radi o zločinu protiv čovječnosti.

On je zatražio primjenu Kaznenog zakona SFRJ, pozivajući se na nedavnu presudu Suda u Strasbourgu, kada je konstatovano da Sud BiH nije trebao retroaktivno primijeniti zakon iz 2003. za dva predmeta ratnih zločina.

Suđenje se nastavlja 4. septembra.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.