Subota, 20 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Dunjić je, kako je rekao, do tog zaključka došao proučivši zapisnike sa autopsija posmrtnih ostataka iz masovnih grobnica koje su obavili eksperti Tužilaštva.

Kao “čvrsti dokaz” da je osoba strijeljana, Dunjić je naveo da su ruke žrtve bile vezane čvrstom ligaturom, žicom ili kanapom, i da je ta ligatura pri ekshumaciji bila oko ruku.

“Negdje oko 450 do 500 ljudi je imalo takve ligature, i to je jedini broj koji ja mogu da prihvatim kao forenzičar da je nad njima izvršena egzekucija. Sve ostalo što je utvrđeno – broj stradalih vatrenim oružjem, gelerima, šrapnelima – apsolutno ne ukazuje na egzekucije”, kazao je Dunjić.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS) i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, optužen je za genocid počinjen nad oko 7.000 Muslimana iz Srebrenice, kao i druge zločine izvršene u BiH.

Dunjić je rekao da broj žrtava za koje su eksperti i istražitelji Tužilaštva tvrdili da su strijeljane, nije tačan, ne precizirajući na koji broj misli.

Po Dunjiću, dokumenti Tužilaštva koje je proučio opovrgavaju tezu da su osobe na spisku nestalih vezanom za Srebrenicu stradale u roku od deset dana.

“A nisu svi stradali. Neki su stradali mnogo prije, i ja sam to, u pisanom tekstu, i dokazao”, ustvrdio je Karadžićev ekspert.

Za pronalaženje posmrtnih ostataka istih osoba u dvije različite grobnice, što je potvrdila DNK analiza, Dunjić je kao objašnjenje ponudio tvrdnju da su to bili dijelovi leševa koji su se prethodno na tlu gotovo raspali, pa su završili u odvojenim grobnicama.

Kako je kazao, naknadno su ukopavana tijela koja su već bila raspadnuta, što znači da je smrt “nastupila znatno ranije, prije jula 1995. godine”.

Prema optužnici i ranijim presudama, VRS-a je tijela strijeljanih Muslimana najprije pokopala u masovne grobnice u blizini stratišta, a s jeseni 1995. ih je iskopala, prenijela i ponovo pokopala u sekundarne grobnice u pokušaju da prikrije zločin.

Vjerodostojnost istrage koju je Tužilaštvo sprovelo o masovnim grobnicama povezanim sa Srebrenicom, Dunjić je osporavao i zato što su, kako je rekao, mnogi predmeti, odnosno dokazi, pronađeni u njima bili naknadno uništeni.  

Suđenje se nastavlja 23. jula.

Najčitanije
Saznajte više
Disciplinski postupak protiv zamjenice glavnog tužitelja iz Bijeljine
Iz Ureda disciplinskog tužioca su na pripremnom ročištu najavili da će tražiti disciplinsku odgovornost Sabine Husejnagić, zamjenice glavnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, zbog prihvatanja spornih sporazuma o priznanju krivnje.
Poništena odluka VSTV-a o poništenju imenovanja zbog negativnog izvještaja prijavljene imovine
Državni sud poništio je rješenje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) kojim se poništava rješenje o imenovanju zbog dobijenog negativnog izvještaja prijavljene imovine za imenovanu nositeljicu pravosudne funkcije.
Potvrđena optužnica za zločine u Miljevini
Odgođeno ročište po tužbi Zijada Mutapa za naknadu štete
Sudija Osnovnog suda u Srebrenici u penziji iako ga VSTV nije razriješio