Ponedjeljak, 24 novembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Sudsko vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) ocijenilo je da činjenica da Krstić boluje od posttraumatskog stresnog sindroma, te da mu se psihičko stanje pogoršalo otkako je pozvan na svjedočenje u korist Karadžića predstavlja „razumnu ispriku za odbijanje svjedočenja“.

„Nije sporno  da Krstić stalno odbija svjedočiti pred vijećem a uručen mu je poziv, ali on tvrdi da odbija jer kada bi svjedočio došlo bi do ugrožavanja njegovog zdravlje. Vijeće zato smatra većinom glasova da ovi dokazi otkrivaju postojanje razumne isprike. Ozbiljnost zdravstvnog stanja Krstića i moguće pogorašanje do kojeg može doći ukoliko svjedoči u predmetu Karadžić predstavlja razumnu ispriku da odbije svjedočiti“, naveo je sudija Melville Baird.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), na zahtjev Karadžića, posebnim nalogom je obavezao Krstića da svjedoči. Međutim, Krstić je 7. februara doveden u sudnicu, ali je odbio položiti zakletvu, uz obrazloženje da mu narušeno zdravlje ne dozvoljava da svjedoči.

Krstića, bivšeg komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), Haški tribunal je 2004. pravosnažno osudio na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, optužen je za genocid nad više od 7.000 Bošnjaka u danima pošto je VRS 11. jula 1995. zauzela tu enklavu. Njemu se sudi i za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Najčitanije
Saznajte više
Koalicija “Pod lupom” zabilježila više od 30 težih oblika izbornih nepravilnosti u RS-u
Koalicija “Pod lupom” zabilježila je 32 teža oblika nepravilnosti na izborima za predsjednika Republike Srpske, odnosno pritisak na birače, kupovinu glasova, evidentiranje osoba koje izlaze na glasanje, te fotografisanje na biračkom mjestu, potvrđeno je za Detektor.
Predstavljanje istraživanja "Sigurnost novinarki u Bosni i Hercegovini". Foto: BH Novinari
Usaglasiti međunarodne instrumente s domaćim zakonodavstvom za nasilje nad novinarkama
Napadi na novinarke se često ne prijavljuju, a pored profesionalnog, izložene su i rodno zasnovanom nasilju, pokazalo je istraživanje “Sigurnost novinarki u Bosni i Hercegovini”.
Potvrđene dvije i po godine zatvora za zločine u Gacku
Osuđeni za zločin u Velikoj Kladuši otkupio zatvorsku kaznu