This post is also available in: English
“Cilj muslimanske strane bio je da se očuva cjelovita BiH, a to nije moglo bez vojnog poraza druge dvije strane… Po definiciji, to je ofanzivna strategija”, kazao je penzionisani general Vojske Jugoslavije (VJ) Radinović.
Ofanzivnu strategiju Armije BiH (ABiH) Radinović je nazvao preambicioznom s obzirom na njenu snagu, zbog čega je stalno pozivala na stranu intervenciju, koja se “na kraju i desila”.
“Vi ste često govorili da cilj VRS-a nije pobjeda i poraz druge strane, nego očuvanje i odbrana svoje teritorije”, kazao je Radinović.
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njene vojske, optužen je za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, genocid u Srebrenici, kao i kampanju terora nad civilima u Sarajevu.
Govoreći o Sarajevu, Radinović je precizirao da je u gradu bilo od 50.000 do 70.000 pripadnika ABiH, što je bila “ogromna gustina na tako malom prostoru”.
Po ekspertu, teško je bilo razmjestiti tolike snage u gradu a ne narušiti princip zaštite civilnih područja i objekata.
“Cilj Prvog korpusa ABiH bio je da kontroliše cio grad, deblokira ga i spoji se sa snagama na Igmanu i u centralnoj Bosni. S druge strane, Sarajevsko-romanijski korpus (SRK) VRS-a je imao cilj da održi Prvi korpus ABiH u blokadi, zato što bi njegovim spajanjem sa snagama van grada rat bio izgubljen za Srbe”, naveo je Radinović.
On je ocijenio da je blokada bila potpuno legalna i legitimna, a da su svi civilni objekti koji su korišćeni u vojne svrhe bili legitimni vojni ciljevi i da su komandanti ABiH bili dužni da civile uklone iz zone svojih dejstava u Sarajevu.
Na Karadžićevo pitanje da li je pronašao ijedno njegovo naređenje za “agresivno” i “nezakonito postupanje” prema Sarajevu, Radinović je odgovorio negativno.
“Naprotiv, našao sam vaše naređenje za restriktivna dejstva”, rekao je Radinović i dodao da nema egzaktnih kriterijuma za utvrđivanje da li je vatra proporcionalna ili ne.
Po iskazu Radinovića, ABiH je imala više snajpera na sarajevskom ratištu, a SRK VRS-a nije imao nijednu snajpersku jedinicu.
Radinović je posvjedočio da Karadžić, kao vrhovni komandant, nije imao direktnu nadležnost za ofanzivu na Srebrenicu u julu 1995. godine.
“Isključivu nadležnost imali su Glavni štab i Drinski korpus VRS-a, a Karadžić je dobijao izvještaje, ali se nije direktno miješao u operaciju, osim što se 9. jula 1995. saglasio da se uđe u grad”, naveo je vještak.
Karadžićevu Direktivu 7 iz marta 1995. da VRS u Srebrenici “stvori nepodnošljive uslove potpune nesigurnosti, bez ikakve nade u dalji opstanak i život stanovništva”, Radinović je okarakterisao kao najopštiji akt.
Radinovića će 18. jula unakrsno ispitivati tužioci.
