Očekivana odluka ili kompenzacija

I dok jedni smatraju da je odluka očekivana s obzirom na izvedene dokaze o “genocidnoj namjeri”, drugi u odluci vide “ustupak bošnjačkom narodu” na dan kada se obilježava godišnjica genocida u Srebrenici.

Za profesora međunarodnog krivičnog prava Zarija Seizovića, Tribunal je u svakom slučaju pogrešno izabrao da odluku objavi 11. jula bez obzira kakva je. 

Goran Petronijević, član tima Odbrane Karadžića, smatra da je odluka očigledno zasnovana na određenim političkim razlozima. 

“Tu tačku optužnice, kao i još nekoliko tačaka, Tužilaštvo nije ni dotaklo. Ovo što je doneto na 11. juli, dan koji je posvećen srebreničkim žrtvama, jeste jedna vrsta simboličnog ustupka ili kompenzacije Bošnjacima za neke stvari koje su pred Tribunalom donete”, rekao je Petronijević. 

Što se tiče dokaznog postupka Karadžićeve Odbrane, Petronijević je naveo da očekuje da Pretresno vijeće odobri posebno vrijeme za izvođenje dokaza u vezi sa optužbom za genocid u sedam opština. 

Advokat Vasvija Vidović, koja ima dugogodišnje iskustvo u saradnji sa Tribunalom i zastupanju optuženih, smatra da je odluka očekivana. 

“Očekivala sam ovakvu presudu imajući u vidu neke dokumente, prije svega onaj koji je u proljeće 1992. godine donijelo srpsko rukovodstvo a koji se tiče strateških ciljeva srpskog naroda. Strateški ciljevi su bili, između ostalog, uklanjanje granice na Drini. Takvi strateški ciljevi nisu mogli biti provedeni bez genocidne namjere”, navela je Vidović. 

Ona je napomenula da Tužilaštvo u nastavku postupka može ojačati svoje dokaze kroz svjedoke Odbrane, kao i u dodatnim dokazima, te u završnoj riječi.

Refik Hodžić iz Međunarodnog centra za tranzicijsku pravdu smatra da je vrlo važno da se “raskomadano” bh. društvo počne suočavati sa činjenicom da su u BiH počinjeni sistematski zločini sa namjerom da se sa određenih prostora u potpunosti uklone čitavi narodi.

“Genocid i njegove posljedice jedan su od temeljnih razloga zašto je naše društvo paralisano, zašto je prisutna takva mržnja, zašto još uvijek vodimo rat drugim sredstvima. Ova odluka daje nam tračak nade da ćemo početi da se suočavamo sa tom činjenicom i radimo na ozdravljenju društva”, naveo je Hodžić.

On je napomenuo da sam sudski postupak protiv Karadžića neće proizvesti potrebnu katarzu, jer je to “u potpunosti do nas, naših lidera i intelektualaca, našeg obrazovnog sistema i institucija”.

“Previše smo nada polagali u Tribunal, da će nam on podariti istinu, pravdu, katarzu… Nemojmo praviti istu grešku. Ovo nam može pomoći, ali sva odgovornost za suočavanje s posljedicama genocida je na nama, ova odluka nam samo u tome može donekle pomoći”, istaknuo je Hodžić.

Da će Karadžić biti osuđen za genocid u Prijedoru i drugim opštinama nada se Sudbin Musić iz udruženja logoraša. 

“Ova vijest dolazi u trenucima kada su predstavnici žrtava iz Prijedora izloženi maltretiranju, ponižavanju upravo zbog tvrdnji da se ono što se u Prijedoru desilo ne može drugačije okarakterisati osim kao genocid. Slušajući čitanje presude danas, imao sam osjećaj da mu je definitivno presuđeno. Pravda je danas bila na našoj strani”, kazao je Musić.

Žalbeno vijeće Haškog tribunala smatra da je prvostepeno vijeće pogriješilo kada je nakon dokaznog postupka Tužilaštva zaključilo da nije izneseno dovoljno dokaza prema kojima bi Karadžić mogao biti osuđen za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima počinjen u opštinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.