Nedjelja, 7 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Ovakvu odluku tužiteljica Slavica Terzić je donijela nakon što isto Apelaciono vijeće Suda BiH nije prihvatilo sporazum koji je Tužilaštvo sklopilo sa Sašom Zečevićem, kojem se ranije sudilo zajedno sa Kneževićem.

“U odnosu na Sašu Zečevića, tužiocu se dalo do znanja da predložena kazna nije adekvatna”, kazala je Terzić.

Zečević i Knežević su u junu prošle godine proglašeni krivima za učešće u ubistvu oko 200 bošnjačkih civila počinjenom 21. augusta 1992. na Korićanskim stijenama i osuđeni na po 23 godine zatvora.

Na početku žalbenog postupka, Knežević je postigao sporazum kojim je predložena kazna između 12 i 15 godina.

Apelaciono vijeće Suda BiH je prije ovog ročišta odbilo sporazum koji je Tužilaštvo sklopilo sa Zečevićem, a kao razlog odbijanja navelo je da predložena krivična sankcija od deset do 13 godina nije adekvatna težini počinjenog djela.

Prvostepenom presudom, zajedno sa Zečevićem i Kneževićem, na 23 godine zatvora osuđen je i Marinko Ljepoja, dok su Petar Čivčić i Branko Topola oslobođeni optužbi.

Odbrana optuženog Kneževića rekla je da ne može uticati na odluku Tužilaštva da odustane od sporazuma, te se zbog toga nisu izjašnjavali.

Nakon što je saopštila razloge povlačenja sporazuma s Kneževićem, Terzić je iznijela žalbu na prvostepenu presudu. Tužilaštvo se žalilo zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i krivičnopravnih sankcija. Tužiteljica nije obrazlagala žalbu kazavši da je sve navedeno u pisanoj formi.

Odbrana je uložila žalbu zbog povreda krivičnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i visine kazne.

“Tužilaštvo nije ponudilo Vijeću dokaze da je Knežević voljno učestvovao u akciji i da je imao saznanja o tome. (…) Glavni inicijatori ovog djela dobili su manje kazne od Kneževića”, rekao je branilac Milan Vujin.

Vijeću se obratio i opruženi kazavši da je prvostepeni proces protiv njega “obilovao brojnim greškama”, te da se nada kako će ovo Vijeće ispraviti te greške i osloboditi ga.

“Ono što se desilo na Korićanskim stijenama, ja osuđujem. Da sam doprinio tome, ne bi mi trebao sud. Sudio bih sam sebi”, ustvrdio je Knežević.

On je dodao i da je osuđen na osnovu lažnih iskaza, te da ne pristaje da se nevin osudi na “tešku robiju”.

Odluku o žalbama Apelaciono vijeće će naknadno donijeti.

Najčitanije
Saznajte više
Dragomiru Miloševiću odbijen zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Dragomira Miloševića, osuđenog na 29 godina zatvora zbog zločina nad civilima u Sarajevu.
Logoraši obilježavaju godišnjicu zatvaranja mjesta zatočenja kod Zavidovića
Obilježavanje 33. godišnjice zatvaranja “Lovačkog doma ‘Franjo Herljević’” u Kamenici kod Zavidovića, kroz koji je, prema podacima Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, od maja do decembra 1992. prošlo oko 100 zatočenih, bit će održano u subotu.
Na čekanju prijedlog za ustupanje Crnoj Gori predmeta za zločine u Foči
Naredne sedmice počinje suđenje za prijetnje napadom na džamiju u Konjicu
Predstavljen priručnik za odgovorno i profesionalno izvještavanje o pravosuđu
Odobrena Reformska agenda: BiH dobija pristup fondu većem od 900 miliona eura