This post is also available in:
Karišik je rekao da, zato što nije imao takve informacije, nije o tome mogao ni izvijestiti Karadžića, s kojim je razgovarao poslije pada Srebrenice.
Optužnica tereti Karadžića, tadašnjeg predsjednika Republike Srpske i vrhovnog komandanta njene vojske, za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Muslimana koje su srpske vojne i policijske snage strijeljale u danima nakon što su 11. jula 1995. zauzele Srebrenicu.
Dok ga je unakrsno ispitivao tužilac Julian Nicholls, Karišik se ogradio da Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) nije imalo nadležnost u ratnim zonama, poput srebreničke, nego vojska.
Upitan da li danas zna da su pripadnici Drinskog korpusa VRS-a, uključujući i policijsku brigadu, strijeljali hiljade muslimanskih zarobljenika, Karišik je odgovorio da “zaista ne zna, ni dan-danas, za razmjere, broj i pravu prirodu tog zločina” zato što je “bilo mnogo manipulacija”.
“Kao pomoćnik ministra unutrašnjih poslova, nisam bio izviješten ni usmeno ni pismeno da se desio bilo kakav zločin. Ja sam sve to čuo sa televizije i iz informativnih glasila u RS-u poslije rata. Ja ni dan-danas ne znam pravu istinu o razmjerama zločina… Ne znam ko su počinioci zločina, da li su pripadnici Drinskog korpusa”, kazao je Karišik.
Nicholls je svjedoku predočio niz depeša koje su centri javne i državne bezbjednosti u Zvorniku, prije, za vrijeme i poslije napada na Srebrenicu, poslali štabu Resora javne bezbjednosti u Bijeljini, na čijem je čelu on bio, kao i policijskom štabu na Palama.
U tim depešama, štabovi su informisani o toku operacije, uzimanju zarobljenika, odvođenju muslimanskih civila i učešću policijske brigade u ofanzivi.
Ne negirajući autentičnost depeša, Karišik je, međutim, ostao pri iskazu da je u štabu na Palama on bio zadužen za sarajevsko ratište i da se nije bavio napadom na Srebrenicu.
“Mi po tim depešama ne znamo da će doći do uzimanja zarobljenika u vojnoj operaciji koju vodi general Mladić”, rekao je svjedok, ponavljajući da je “MUP minimalno učestvovao” u “operaciji VRS-a”.
Svjedok je kao netačno odbacio i svjedočenje tadašnjeg zamjenika ministra unutrašnjih poslova RS-a Tome Kovača da je Karadžić 10. jula 1995. njemu, Karišiku, izdiktirao naredbu o učešću policijske jedinice u napadu na Srebrenicu, ali je naglasio da je policija bila prepotčinjena VRS-u.
Potvrdio je da je sutradan, kada je enklava pala, razgovarao sa Karadžićem, ali da Srebrenica nije bila tema.
Potvrđujući da je 16. jula 1995. bio u Zvorniku, Karišik je negirao sugestiju tužioca da je, dolazeći, prošao kroz “aleju ubistava”, odnosno pokraj sela Pilica, Ročević, Orahovac i farme Branjevo, gdje su tih dana srpske snage strijeljale hiljade Muslimana.
“Nije tako, ja ne znam tačno gdje su stratišta nekakva. Ja ništa nisam vidio… nekakve leševe”, kazao je svjedok, ponavljajući da je u Zvornik išao na pregovore o oslobađanju jednog zarobljenog policajca.
Unakrsno ispitivanje Karišika zastupnik Optužbe završiće u utorak, 2. jula.
