This post is also available in: English
Svjedok je izjavio da su to većinom bili stariji ljudi, za koje je smatrao da nisu borci, nego civili koji su željeli da odu zajedno sa svojim porodicama.
Egbers, koji je u to vrijeme bio komandir voda Holandskog bataljona UNPROFOR-a, precizirao je da je ispred “bijele kuće” vidio gomile ličnih predmeta oduzetih od zatvorenih muškaraca.
Srpski vojnici prenijeli su svjedoku da će te muškarce ispitati i poslati ih u Kladanj, na muslimansku teritoriju, za njihovim porodicama. Egbers je istog dana vidio kako VRS odvozi muškarce u tri puna autobusa.
“Neki od njih su mi gestom pokazivali da će biti ubijeni”, rekao je svjedok.
Prema optužnici koja generala Mladića tereti za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Muslimana, VRS je muškarce iz “bijele kuće”, sa hiljadama drugih zarobljenika, 13. jula 1995. prebacila u Bratunac, a zatim na više lokacija u okolini Zvornika, gdje ih je strijeljala.
Egbers je potvrdio da je 12. i 13. jula 1995. pratio konvoje sa izbjeglicama iz Srebrenice – ženama, djecom i starcima – do okoline Kladnja. Pri povratku, 13. jula, VRS je holandske vojnike zaustavila kod Nove Kasabe i oduzela im oklopni transporter, pancire i šljemove. Na lokalnom fudbalskom igralištu Egbers je vidio mnoštvo zarobljenih Muslimana.
Svjedok je ispričao i kako je pisani protest zbog oduzimanja opreme predao pukovniku Ljubiši Beari, za koga mu je rečeno da je glavni oficir u području i da samo on može holandskim vojnicima garantovati bezbjednost.
Bearu, koji je tada bio oficir za bezbjednost Glavnog štaba VRS-a, Tribunal u Haagu je 2010. nepravosnažno osudio na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici.
Egbers je posvjedočio da je VRS 11. jula 1995. ispaljivala minobacačke granate sa obje strane puta kojim je muslimansko stanovništvo išlo iz Srebrenice ka Potočarima. Svrha tog granatiranja, kako je ocijenio, bila je “da se kolona kreće”.
U unakrsnom ispitivanju, Mladićev branilac Branko Lukić ustvrdio je, pozivajući se na dokumente Armije BiH (ABiH), da je u Srebrenici bila 28. divizija te vojske, koja je imala više od 4.000 pripadnika.
“Nisam vidio vojsku, niti diviziju, samo neke naoružane osobe i civile”, odgovorio je holandski oficir, dodavši da su naoružani “branili enklavu”, ali da “nije vidio pravu odbranu enklave”.
On je potvrdio da je vatra iz Srebrenice bila “rizik za civile”, ali je odbacio sugestiju Odbrane da je cilj te vatre bio da se VRS isprovocira da uzvrati i izazove civilne žrtve.
Izjavio je i da “nije znao” za ranije napade ABiH iz Srebrenice na VRS i okolna srpska sela.
Egbers je potvrdio da su muslimanske snage, prije napada VRS-a, pucale na UNPROFOR i ubile jednog holandskog vojnika. On je kazao i da su u sastavu Holandskog bataljona mjesecima bila i dva vojnika britanskih specijalnih snaga SAS.
Suđenje Mladiću, koji je optužen i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, nastavlja se 27. juna.
