This post is also available in: English
Učesnici konferencije su se složili da se ne smiju sakrivati imena optuženih za ratne zločine, niti uskraćivati snimci sa suđenja za ratne zločine i druga teška krivična djela, jer su to postupci za koje postoji veliki interes javnosti.
Konferenciju je organizovala Balkanska istraživačka mreža povodom pokretanja kampanje “Stop cenzuri o ratnim zločinima” kojom se želi dobiti podrška javnosti za izmjenu odluka i pravilnika kojima je onemogućeno dobivanje potpunih informacija iz pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini o ovim postupcima.
Glavna urednica BIRN-a BiH Erna Mačkić je pojasnila da Sud BiH u presudama, umjesto punih imena i prezimena te naziva gradova i institucija, stavlja inicijale, kao i da je ova institucija prestala izdavati potpune audio i video snimke sa ročišta. Ona je dodala da i Tužilaštvo BiH ne objavljuje optužnice, što ograničava medije i onemogućuje profesionalno izvještavanje.
“Želimo ukazati na to da su ratni zločini uvijek od javnog interesa. Treba se spriječiti selektivno odlučivanje, tako da se nekada može imati direktan prijenos presude, a nekada samo deset minuta. To nije u redu jer su svi zločini važni, bez obzira kolika je kazna i da li je nekada izrečena oslobađajuća presuda”, pojasnila je Mačkić.
Mia Karamehić iz Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu je rekla da je ovakva praksa pravosudnih institucija paradoksalna i apsurdna kada se ima u vidu da je, prema zakonu, suđenje otvoreno za javnost.
“Dakle, prema zakonu, mediji mogu da prisustvuju suđenjima i da izvijeste o svemu. Međutim, ukoliko nisu u mogućnosti da dođu u sudnicu i žele da dobiju siže predmeta – kroz presudu ili snimak – to im se ne dozvoljava, što je paradoksalno. Time se flagrantno obesmišljavaju postupci ratnih zločina”, rekla je Karamehić.
Ona je napomenula da pravosudne institucije zanemaruju da zakon predviđa da je javni interes jači od prava na privatnost.
“Zamislite kada bi Međunarodni krivični sud anonimizirao svoje presude… a sada imamo situaciju da se isti ti postupci za ratne zločine anonimiziraju kod nas”, dodala je Karamehić.
Predsjednica Udruženja “Žena žrtva rata” Bakira Hasečić je istakla da je žrtvama, ali i cjelokupnom društvu, ključno da se objavljuju puni podaci o počiniocima ratnih zločina. Posebno je značajno za buduće generacije ostaviti utvrđene činjenice o počinjenim zločinima.
“O ratnim zločinima moramo govoriti otvoreno. Ukoliko žrtva želi da javno svjedoči, zašto bi to sud ograničavao i zašto ne bi javnost to mogla čuti. Treba prekinuti šutnju i ohrabiti žrtve da se jave. Važno je i da se optužnice objavljuju, jer kada su se ranije optužnice objavljivale, veliki broj žrtava se javljao i svjedočio”, rekla je Hasečić.
S njom se složila i Klaudia Kuljuh iz Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), koja je rekla da se praksom anonimiziranja krši pravo na istinu svih žrtava rata i građana BiH.
“Prema Zakonu o nestalim osobama, žrtva ima pravo da sazna istinu. Žrtve dolaze da dobiju informacije. U ljudskoj je prirodi da žele znati šta se dogodilo i ko je odgovoran za smrt njihovih najmilijih. Jedan dio tih informacija se nalazi u presudama, i zbog toga želimo vidjeti da sve institucije javno objavljuju te podatke”, rekla je Kuljuh.
Građani mogu podržati kampanju pozivom na broj telefona 033/ 911 555 ili preko web stranice www.justice-report.com. Narednih dana bit će organizovano i potpisivanje peticije na nekoliko lokacija u Sarajevu. Više informacija o ovoj kampanji nalazi se na Facebook stranici: https://www.facebook.com/StopCenzuriORatnimZlocinima.
