Premlaćivanje u Pazariću

Svjedok Radmilo Kapetina je rekao da su političke partije u proljeće 1992. naoružavale stanovništvo, nakon čega mu je komšija Mirsad Šabić kazao da ne napušta selo, s obzirom na “zategnute odnose među narodima”.

Kapetina je naveo da je dobio naoružanje od Srpske demokratske stranke (SDS), koje je predao “muslimanskim vlastima” u maju 1992. godine.

“U zatvor sam odveden 9. juna 1992. Tad je počeo napad, i zapucalo je na naše selo. Cijelu noć je sve gorjelo od metaka. Ujutro su došli Kajan i Tiro, koje poznajem kao problematične, i poveli su nas u školu u Pazarić”, ispričao je Kapetina.

Po dolasku u školu, Kapetinu su, kako je rekao, pretukli nepoznati ljudi tako što su mu glavom udarali o zid.

“Nakon ulaska u školu, ušao je jedan od ‘zijovaca’. Nabijen mladić. Mene je tada udario čizmom u rebra s lijeve strane. Nisam mogao da dišem sedmicu nakon toga. On je još dva puta ulazio i tukao. Svaki put bi ‘zijovca’ stažar izveo, ali bi ga opet pustio”, kazao je Kapetina.

Mustafa Ðelilović, Fadil Čović, Bećir Hujić, Mirsad Šabić, Nezir Kazić, Halid Čović, Šerif Mešanović i Nermin Kalember optuženi su za zločine počinjene u Osnovnoj školi “9. maj”, logoru “Silos” i kasarni “Krupa”.

Šabić je bio komandir Policijske stanice Pazarić, Hujić upravnik i zamjenik upravnika logora “Silos”, a iste funkcije obavljao je i Halid Čović. Kalember je bivši stražar u “Silosu”, a ostali optuženi su bili pripadnici civilih, vojnih i policijskih vlasti.

Nakon deset dana boravka u školi, Kapetina je, kako je kazao, s drugim zatvorenicima srpske nacionalnosti odveden u prostorije “Silosa” u Tarčinu.

“Prije ulaska u ‘Silos’ su nam naredili da čučnemo i klanjamo, i tada su nas udarali. Dosta je ljudi bilo unesrećeno od udaraca. Došao je neki Beća, koji se tu pitao, i on je spriječio da nas dalje udaraju”, rekao je svjedok.

Kapetina je naveo da je u logoru ostao osam mjeseci prije razmjene, te da su uslovi bili “užasni”.

Tokom unakrsnog ispitivanja, Kapetina je potvrdio da je od naoružanja prije hapšenja imao poluautomatsku pušku, puškomitraljez, minu i ručnu bombu.

Na kraju suđenja, braniteljica prvooptuženog Đelilovića Vasvija Vidović je zatražila da se ubrza dostavljanje transkripta sa suđenja Odbrani. Predsjedavajuća Sudskog vijeća Minka Kreho je istakla da zbog velikog broja svjedoka Tužilaštva BiH kasni sa isporukom u svim predmetima.

“Molila bih tužiteljicu da do septembra pokuša napraviti reviziju kako ne bi došlo do pozivanja kumulativnih svjedoka. Visoko Sudsko i tužilačko vijeće vrši pritisak na Sud BiH da ne dozvolimo pozivanje 100 ili 200 svjedoka. Međutim, ako vam uskratimo određene svjedoke, vi ćete se žaliti i presuda će biti ukinuta. Zbog toga predmeti traju dvije ili tri godine. Mislim da ako Optužba ima deset jakih svjedoka, nema potrebe da se poziva 250 drugih”, rekla je Kreho.

Suđenje će biti nastavljeno 11. jula ove godine.