Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Aćimović, koji je tada bio komandant jednog od bataljona Zvorničke brigade VRS-a, izjavio je da je pisano naređenje za strijeljanje dobio iz komande brigade, a pretpostavljao je da je došlo iz Glavnog štaba VRS-a.

Od šefa mjesne zajednice sela Ročevići kod Zvornika svjedok Aćimović je 14. jula 1995. saznao, kako je ispričao, da su u lokalnoj školi zatvoreni Bošnjaci i da su neki od njih ubijeni. Kod škole je Aćimović, prema njegovoj izjavi, zatekao nepoznate vojnike VRS-a, vidio “nekolicinu tijela” i čuo kako zarobljenici iz fiskulturne sale zapomažu za vodu i toalet.

Svjedok je naveo da je potom pozvao komandu brigade, ali mu se, umjesto njegovih starješina, na poziv javio bezbjednosni oficir Drinskog korpusa VRS-a Vujadin Popović, koji mu je rekao da će zarobljenici sutradan “biti razmijenjeni”.

Te noći, međutim, Aćimoviću je u komandu bataljona, kako je kazao, stiglo šifrovano naređenje da “sastavi odred” koji će učestvovati u strijeljanju zarobljenika iz škole. “Zapovjedilo se da obezbijedimo jedan vod vojnika koji će biti upotrijebljen za egzekuciju zarobljenika… Ja sam to odbio”, rekao je Aćimović.

Mladić, bivši komandant Glavnog štaba VRS-a, optužen je za genocid nad oko 7.000 Bošnjaka počinjen u danima nakon su srpske snage 11. jula 1995. zauzele Srebrenicu. Optužnicom se Mladiću na teret stavlja i progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Aćimović je rekao da je ponovljeno naređenje u drugoj depeši takođe odbio. Precizirao je da je naređenje stiglo iz komande Zvorničke brigade, od dežurnog oficira ili načelnika za bezbjednost Draga Nikolića. 

Nikolić ga je, zatim, i pozvao da ujutro 15. jula dođe kod škole u Ročeviću. Aćimović je tamo zatekao Popovića, koji mu je naredio da vidi ima li ljudstva koje bi učestvovalo u strijeljanju. Još jednom odbijajući to naređenje, Aćimović je, po sopstvenim riječima, Popoviću predložio da zarobljenici budu vraćeni odakle su dovedeni, a zatim se vratio u komandu bataljona.

“Kad je transport počeo, bio sam u komandi, ali sam čuo da su zarobljenici odvedeni nedaleko od kasarne “Standard” u Kozluku, gdje je izvršena egzekucija”, posvjedočio je Aćimović.

Sud u Haagu je Popovića 2010. nepravosnažno osudio na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, a Nikolića na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja tog genocida.

Prema optužnici protiv Mladića, u Kozluku je strijeljano oko 500 muslimanskih muškaraca iz škole u Ročeviću.

Suđenje Mladiću biće nastavljeno u utorak, 25. juna.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.