This post is also available in:
“Ne bih mogao reći da je potpuna prevara, ali više od 50 odsto jeste prevara… Ja to ne mogu dokazati”, kazao je Subotić, koji je u to vrijeme bio Karadžićev savjetnik, a prethodno glavni inspektor VRS-a i ministar odbrane RS-a.
Prije toga Subotić je posvjedočio da je poslije zauzimanja Srebrenice bilo zločina i da je general Mladić otišao dalje od onoga što je očekivalo političko vođstvo, odnosno da enklavu stavi pod srpsku kontrolu.
“To je ono što se desilo kad je zauzeta Srebrenica… To je on prekršio, dozvolio… Ne znam ja ko je dozvolio da se prave zločini. Vrhovna komanda nije. Da li je to dozvolio Mladić, ili je Erdemovićeva grupa to sama uradila, plaćenici, to se ne zna i nije još utvrđeno”, rekao je Subotić.
Karadžić, kako je svjedok kazao, nije imao nikakve informacije o bilo kakvim zločinima u Srebrenici.
Mladiću se kao komandantu VRS-a takođe sudi za genocid i druge zločine u BiH. Erdemović, koji je u julu 1995. bio pripadnik Desetog diverzantskog odreda pri Glavnom štabu (GŠ) VRS-a, 1996. je priznao da je učestvovao u strijeljanju zarobljenih Muslimana na farmi Branjevo kod Zvornika.
Svjedok je Mladića nazvao “netrpeljivim”, “svojeglavim”, “tvrdoglavim”, “ograničenim” i “opsjednutim sobom”. Slični su, po svjedoku, bili i članovi GŠ-a VRS-a.
On je naglasio da je između Mladića i njegovog štaba, s jedne, i Karadžića kao vrhovnog komandanta, s druge strane, vladalo “veliko nepovjerenje”.
“Mladić i vojnici su željeli vojnu pobjedu, a Karadžić i političko vođstvo obustavu rata i rezultate kroz pregovore”, rekao je Subotić.
Prema njegovom svjedočenju, u pokušaju da “umanji Karadžićeva dostignuća”, Mladić mu je “poturao potpuno lažne informacije o svom radu i djelovanju”.
“Javno je govorio da Karadžić nije njegov vrhovni komandant i da ne priznaje njegove odluke”, ustvrdio je Subotić i dodao da je Karadžić u ljeto 1995. pokušao da smijeni Mladića, ali da ta odluka nije sprovedena zbog otpora GŠ-a VRS-a.
Svjedok tvrdi i da je “Mladić sa Igmana mogao da zauzme Sarajevo”, ali da ga je Karadžić u tome spriječio.
“Mnogo puta je Karadžić – radi mira i opstanka i Muslimana i Srba i BiH – s vojnog aspekta napravio grešku, a s ljudskog stanovišta je odlično uradio”, kazao je Subotić.
Suđenje Karadžiću, koji je optužen za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, nastavlja se 20. juna.
