Petak, 14 Marta 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Tokom ispitivanja, Karadžić je iz optužnice navodio incident po incident u kojem su civili u Sarajevu stradali od puščane vatre, pitajući Galića da li je naredio pucanje po civilnom stanovništvu i da li je o tim napadima dobio izvještaje.

“Moje naređenje je bilo da niko nema pravo izabrati civila za cilj”, odgovorio je Galić, koji je negirao i da je SRK imao snajpersku jedinicu. Precizirao je da su pojedinačni snajperisti imali zadatak da se bore protiv neprijateljskih snajpera i da pucaju na “važne ciljeve”, poput oficira.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njene vojske, optužen je za teror nad civilima u Sarajevu sistematskim granatiranjem i snajperisanjem. Njemu se sudi i za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Tribunal u Haagu je 2006. godine pravosnažno osudio Galića na doživotni zatvor zbog terorisanja Sarajlija.

Upitan da li je naredio da se 13. decembra 1992. puca na trogodišnju Anisu Pitu, koja je bila ranjena dok se igrala na balkonu kuće u naselju Širokača, Galić je odgovorio da je “sigurno” da ni on, ni bilo ko drugi u njegovom korpusu nije naredio “da se dejstvuje na dijete”. Sugerisao je, međutim, da su položaji Armije BiH (ABiH) bili u blizini.

Gotovo identične odgovore Galić je dao i nakon što mu je Karadžić predočio desetak drugih napada u kojima su, kako je napomenuo, civili “navodno” bili ranjeni.

Galić je kazao i da je tek na svom suđenju saznao da je 11. jula 1993. iz snajpera ubijena Munira Zametica dok je zahvatala vodu iz rijeke Dobrinje.

Upitan o ranjavanju dviju žena koje se desilo 25. maja 1994. u autobusu punom putnika u Dobrinji, tadašnji zapovjednik srpskih snaga oko Sarajeva odgovorio je: “Radili su tramvaji, autobusi; moglo se šetati, raditi u bašti… Pitam se šta smo još trebali da radimo i omogućimo… Bilo je zabranjeno gađanje po prevoznim sredstvima, ali ako se prevozila jedinica, to je bio legitiman vojni cilj.”

Na pitanje predsjedavajućeg sudije O-Gon Kwona “da li, na osnovu onoga što danas zna, isključuje mogućnost da su žrtve navedene u optužnici ubili srpski vojnici”, Galić je izjavio da takvo što ne može tvrditi.

“Mogu reći da žrtve koje se spominju tu ne mogu sve da pobijam da se to nije dogodilo. Sadašnji dokazi pokazuju da je bilo incidenata koji su se dogodili, bez daljega. Ali, u tom vremenu, ponavljam, ja nisam imao takve dokaze”, rekao je on.

Karadžić će ispitivanje Galića nastaviti u utorak, 23. aprila.

Najčitanije
Saznajte više
NSRS usvojila Nacrt Ustava i zakon o zaštiti ustavnog uređenja kojim se uvodi VRS
Zakon o zaštiti ustavnog uređenja i Nacrt ustava Republike Srpske, kojeg su poslanici Narodne skupštine dobili sat vremena prije posebne sjednice, a kojim se, između ostalog, daje veća autonomija odlučivanja entitetu u odnosu na državu i mogućnost referenduma za secesiju od BiH, te uvodi Vojska Republike Srpske, usvojen je nakon višesatne rasprave.
Sena Hamzabegović u uređenom zahtjevu od BiH potražuje 27.000 KM
Na ročištu u ponovljenom postupku po tužbi Sene Hamzabegović protiv Bosne i Hercegovine, nakon što je oslobođena optužbi za finansiranje terorizma, njen punomoćnik je precizirao zahtjev, koji sada iznosi skoro 27.000 KM za naknadu materijalne štete.
Pudar: Početkom aprila iznošenje završnih riječi