Subota, 26 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

nklave da “mogu opstati ili nestati”.

Mladić je optužen za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Bošnjaka, kao i za progon hiljada žena, djece i staraca, u danima nakon što je njegova vojska 11. jula 1995. zauzela Srebrenicu.

Tadašnji oficir Holandskog bataljona UNPROFOR-a, major Boering bio je prisutan na sastancima generala Mladića sa komandantom “plavih šljemova” Thomom Karemansom i predstavnicima srebreničkih Bošnjaka u bratunačkom hotelu “Fontana”, 11. i 12. jula 1995. godine.

Na snimku sa prvog sastanka vidi se Mladić kako viče na Karemansa, pitajući ga zašto je naredio napad NATO-a na VRS i “želi li da opet vidi porodicu”. 

Nakon što je kazao da “cilj moje operacije nisu ni UNPROFOR, ni civili”, komandant VRS zatražio je od oficira UNPROFOR-a da dovede predstavnike stanovnika Srebrenice. “Možete svi otići, svi ostati ili svi umrijeti”, rekao je Mladić na snimku.

Svjedok Boering prokomentarisao je da je to bila “čista prijetnja”.

Na trećem sastanku u “Fontani”, 12. jula 1995. ujutro, Mladić je i predstavnicima srebreničkih Bošnjaka, među kojima je bila i jedna žena, poručio: “Možete opstati ili nestati.”

Precizirao je da je uslov “za opstanak” da svi naoružani Bošnjaci “polože oružje”. “Onda možete da birate – ko hoće da ostane, a ko da ide… Ako želite da idete, izrazite želju”, kazao je Mladić.

Boering je izjavio da su se u to vrijeme hiljade Bošnjaka tiskale oko baze UNPROFOR-a u Potočarima, pokušavajući dobiti zaštitu pred snagama VRS. Među njima, prema svjedoku, nije bilo naoružanih boraca.

Mladić je, međutim, na sastancima u “Fontani” najavio i da će sve bošnjačke muškarce od 16 do 60 godina odvojiti i među njima tražiti “ratne zločince”.

Holandski oficir je opisao kako su srpski vojnici muškarce odvajali od porodica i potom zatvarali u “bijelu kuću”, oduzimajući im pritom lične predmete i dokumente. Bošnjaci iz “bijele kuće” zatim su autobusima odvoženi u pravcu Bratunca, odakle su, kako stoji u optužnici, prebačeni na više lokacija u okolini Zvornika i strijeljani.

Boering je posvjedočio i da je pratio jedan od konvoja do sela Tišća, gdje su srpski vojnici odvojili muškarce i odveli ih u šumu. Pokušao je da ih prati, ali su ga pripadnici VRS-a vratili i uputili da bošnjačke žene i djecu otprati do teritorije pod kontrolom Armije BiH (ABiH), što je on i učinio.

Za vrijeme unakrsnog ispitivanja Mladićevog branioca Miodraga Stojanovića, Boering je potvrdio da je zadatak UNPROFOR-a bio da razoruža ABiH u Srebrenici, ali da su holandski vojnici samo djelimično uspjeli u tome.

Odbrana je sa sastanka iz hotela “Fontana” prikazala snimak na kojem pukovnik Karemans kaže generalu Mladiću da “zna da je u enklavi mnogo oružja koje je prošvercovano”.

Boering je kazao i da je ABiH u Srebrenici uzimala vojnike UNPROFOR-a za taoce, te da je i on bio među njima.

Mladić je optužen i za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje vojnika Ujedinjenih nacija (UN) za taoce.

Suđenje Mladiću nastavlja se 19. aprila.

Najčitanije
Saznajte više
Odbijen zahtjev Jovice Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) odbio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu nekadašnjeg šefa srbijanske Službe državne bezbjednosti (SDB) Jovice Stanišića, osuđenog na 15 godina zatvora zbog zločina u šest općina u Bosni i Hercegovini i jednoj lokaciji u Hrvatskoj.
Centralna izborna komisija BiH. Foto: Detektor
CIK ponovno kaznio političke stranke na ukupno 23.000 maraka
Centralna izborna komisija kaznila je tri politička subjekta sa ukupno 23.000 konvertibilnih maraka zbog preuranjenje kampanje i zloupotrebe djece u političke svrhe, dok su njihovi kandidati kažnjeni novčanom kaznom od ukupno 17.500 maraka.
Zlatni grb Vlasenice posthumno dodijeljen Manetu Đuriću vrijeđa žrtve i preživjele
Porodice ubijenih Bijeljinaca nezadovoljne dužinom sudskog postupka