Petak, 5 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Šestorica bivših visoko pozicioniranih lidera tadašnje Herceg-Bosne optuženi su za zločin protiv čovječnosti i ratne zločine, koji uključuju ubistva, silovanja, seksualna zlostavljanja, uništavanje imovine te deportaciju Bošnjaka i drugih, u periodu od 1992. do 1994. godine.

Tužilaštvo u Haagu ih je optužilo za udruženi zločinački poduhvat koji je za cilj imao progon i etničko čišćenje Bošnjaka i drugih s područja tada osnovane Herceg-Bosne, koju su htjeli priključiti “Velikoj Hrvatskoj”.

Prema optužnici, zločini su počinjeni u općinama Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubuški, Stolac, Čapljina i Vareš.

Šestorica optuženih su obavljali političke i vojne funkcije u Herceg-Bosni u periodu od 1992. do 1994. godine. Prema optužnici, Prlić je bio predsjednik Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZHB), Stojić načelnik Odjela obrane Hrvatskog vijeća obrane (HVO), dok je Praljak istovremeno obavljao funkciju visokog časnika Hrvatske vojske (HV), pomoćnika ministra obrane i višeg predstavnika Ministarstva obrane Hrvatske pri vladi i oružanim snagama HVO-a i kasnije komandanta Glavnog stožera.

Praljak je, prema optužnici, imao istaknutu ulogu u osiguranju naoružanja i municije za HVO, te je komandovao tom vojskom, kao i operacijama u BiH.

Za Petkovića u optužnici se navodi da je bio načelnik Glavnog stožera HVO-a i kasnije zamjenik vrhovnog zapovjednika u HVO-u, a za Ćorića da je bio načelnik Uprave Vojne policije.

Tužilaštvo u Haagu tereti Pušića kao načelnika Službe za razmjenu zarobljenika i drugih osoba i predsjednika komisije zadužene za sve zatvore i zatočeničke objekte HVO-a.

U optužnici se navodi da su šestorica optuženih odgovorni za napad na gradove, sela i naselja u kojima su pretežno živjeli Bošnjaci, te da su vršili sistematsko granatiranje i snajpersko djelovanje po civilima.

Tužilaštvo u Haagu navodi da su otvarani zatočenički objekti u koje su zatvarani Bošnjaci, među njima i žene, djeca i starije osobe, a držani su u užasnim uslovima i uskraćivane su im hrana, voda i zdravstvena njega. Mnogi zatočenici su, prema optužnici, bili prisiljeni na fizički rad ili prikupljanje leševa u opasnim borbenim situacijama.

Optužnica protiv ove šestorke je potvrđena u aprilu 2004., kada su se oni predali Haškom tribunalu. Suđenje je počelo u aprilu 2006., a iznošenje završnih riječi okončano je do početka marta 2011. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Dragomiru Miloševiću odbijen zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Dragomira Miloševića, osuđenog na 29 godina zatvora zbog zločina nad civilima u Sarajevu.
Logoraši obilježavaju godišnjicu zatvaranja mjesta zatočenja kod Zavidovića
Obilježavanje 33. godišnjice zatvaranja “Lovačkog doma ‘Franjo Herljević’” u Kamenici kod Zavidovića, kroz koji je, prema podacima Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, od maja do decembra 1992. prošlo oko 100 zatočenih, bit će održano u subotu.
Na čekanju prijedlog za ustupanje Crnoj Gori predmeta za zločine u Foči
Naredne sedmice počinje suđenje za prijetnje napadom na džamiju u Konjicu
Predstavljen priručnik za odgovorno i profesionalno izvještavanje o pravosuđu
Odobrena Reformska agenda: BiH dobija pristup fondu većem od 900 miliona eura