This post is also available in:
Izjašnjavanje o krivici Krstića zakazano je za 4. april. Ako bude osuđen za nepoštovanje suda, Krstić bi, po pravilima Tribunala, mogao biti osuđen na kaznu do sedam godina zatvora, na globu do 100.000 evra, ili na obje kazne.
Krstića, koji je za vrijeme rata bio komandant Drinskog korpusa VRS-a, Tribunal je 2004. pravosnažno osudio na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici.
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, optužen je za genocid nad više od 7.000 Muslimana u danima pošto je VRS 11. jula 1995. zauzela tu enklavu u istočnoj BiH.
Tribunal je, na zahtjev Karadžića, obavezao Krstića posebnim nalogom da svjedoči. On je 7. februara bio doveden u sudnicu, ali je odbio da položi zakletvu. Rekao je da “isključivo iz zdravstvenih razloga” ne može da svjedoči.
“Sama pomisao na to da pred ovim sudom treba nešto da govorim izaziva stres”, kazao je Krstić, optuživši Karadžića da “bezobzirno gazi” preko njega.
Rekao je da je “pod stalnim nadzorom ljekara i psihijatara” u pritvoru Tribunala u Scheveningenu, gdje je vraćen poslije napada u zatvoru u Engleskoj u kojem je izdržavao kaznu, dodavši da “oporavak nije bio primjeren”.
Raspravno vijeće potom je naložilo da Krstić bude podvrgnut ljekarskim i psihijatrijskim pregledima, koji su, kako je saopštio predsjedavajući sudija O-Gon Kwon, pokazali da ne postoje medicinski razlozi zbog kojih on ne bi mogao da svjedoči.
U skladu sa tom odlukom, Krstić je 25. februara ponovo izveden pred sudije, ali je ostao pri stavu da ne može da svjedoči iako ga je predsjedavajući sudija Kwon upozorio da može biti optužen za nepoštovanje suda.
“Iz razloga koji su vam poznati, nisam promijenio stav da ne mogu da svjedočim u ovom procesu. Jednostavno, ne mogu protiv svog zdravlja”, rekao je Krstić u sudnici.
