Subota, 26 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Hodžić, kojem se trenutno sudi za ubistva počinjena u aprilu 1993. godine u selu Trusina, uhapšen je zbog sumnje da je učestvovao u zločinima u logorima “Silos” i “Krupa” u Hadžićima, te “Musala” u Konjicu.

Hodžić je u septembru 2009. godine uhapšen zbog sumnje da je zajedno sa Mensurom Memićem, Dževadom Salčinom, Senadom Hakalovićem, Nihadom Bojadžićem i Zulfikarom Ališpagom učestvovao u ubistvu 18 civila i četiri pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u selu Trusina 16. aprila 1993.

Optužnica protiv ove šestorice pripadnika Armije BiH (ABiH) je potvrđena 11. marta 2010. godine, od kada traje suđenje.

Obzirom da prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, optuženi u pritvoru može provesti najduže tri godine od potvrđivanja optužnice do izricanja prvostepene presude, Hodžić je pušten na slobodu.

Međutim, Državno tužilaštvo je naložilo Hodžićevo hapšenje zbog sumnje da je mučio i seksualno zlostavljao 29 zarobljenika, a zarobljenika Jadranka Glavaša ubio u logorima “Silos”, “Krupa” i “Musala”.  

Hodžić će biti predan Tužilaštvu BiH, koje će nakon ispitivanja, podnijeti prijedlog državnom sudu za određivanje pritvora.

Najčitanije
Saznajte više
Otvaranje spomen-sobe žrtvama s područja Vlasenice
Maršom povratka "Putem spasa“ i otvaranjem spomen-sobe u Memorijalnom centru Rakita obilježava se 34. godišnjica od zatvaranja logora "Sušica“ u Vlasenici, te sjećanja na stradanje Bošnjaka u ovom gradu.
Odbijen zahtjev Jovice Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) odbio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu nekadašnjeg šefa srbijanske Službe državne bezbjednosti (SDB) Jovice Stanišića, osuđenog na 15 godina zatvora zbog zločina u šest općina u Bosni i Hercegovini i jednoj lokaciji u Hrvatskoj.
Zlatni grb Vlasenice posthumno dodijeljen Manetu Đuriću vrijeđa žrtve i preživjele
Porodice ubijenih Bijeljinaca nezadovoljne dužinom sudskog postupka