Srijeda, 19 Marta 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

U jednom od predočenih zapisnika sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane Savezne Republike Jugoslavije iz marta 1993. godine, Bulatović je, komentarišući otmicu Bošnjaka u Sjeverinu koje je kasnije ubila paravojska Milana Lukića, rekao da “nam sa najvišeg mjesta u Republici Srpskoj sugerišu da bi i mi trebalo da počnemo etničko čišćenje, što bi bilo katastrofa”.

Tužiteljka Hildegard Uertz-Retzlaff citirala je i Bulatovićeve riječi da su “neki kao premijer Republike Srpske savjetovali da i mi etnički očistimo i ubijemo Muslimane u Sandžaku”.

Bulatović je, objašnjavajući kontekst tih izjava, potvrdio da je to rekao. Potvrdio je i da je tadašnji načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić upozoravao da je “neprihvatljivo” da bosanski Srbi drže “70 odsto teritorije” BiH, kao i da je Vojska Republike Srpske (VRS) “partijska vojska Srpske demokratkse stranke (SDS)”.

Suočen sa dokumentima, Bulatović je potvrdio i da je izjavio da je na putu ka Palama prepoznavao bošnjačke kuće po tome što su uništene, ali je dodao da je tako bilo na sve tri strane i da je to bila “tragedija” BiH.

Bulatović je, međutim, negirao da su se Karadžić i drugi srpski lideri zalagali za ujedinjenje sa Srbijom i nakon što mu je tužiteljka predočila nekoliko izjava. Svjedok je sugerisao da su te izjave posljedica zalaganja vođa bosanskih Srba za status-quo, odnosno ostanak u Jugoslaviji.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, optužen je, između ostalog, za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH. Njemu se sudi i za učešće u genocidu, terorisanju civila u Sarajevu granatiranjem i snajperskim napadima i uzimanje pripadnika mirovnih snaga za taoce.

Momšilo Perišić je pravosnažno oslobođen krivice za zločine u BiH i Hrvatskoj pred Haškim tribunalom, dok je Milan Lukić osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Poslije Bulatovića, Karadžić je pred sudije izveo svjedoke Nevenka Samoukovića i Mladena Tolju, koji su negirali da su srpske vlasti u sarajevskoj opštini Hadžići u proljeće i ljeto 1992. nasilno pritvarali i protjerivali Bošnjake.

Samouković, koji je bio predsjednik opštinske vlade, i Tolj, šef srpske policije u Hadžićima, tvrdili su da su Bošnjaci sami dolazili u “prihvatni centar” u srednjoj školi i, zatim, po svojoj želji bili prebacivani na teritorije pod njihovom kontrolom.

“Opštinske vlasti dozvoljavale su Muslimanima da odu neometano što je češće bilo moguće”, izjavio je Tolj.

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u ponedjeljak, 4. marta.

Najčitanije
Saznajte više
Veći broj optužnica za ratne zločine, predmetima Tužilaštva BiH obuhvaćena ubistva 1.800 osoba
Državno tužilaštvo je u prošloj godini podiglo 18 optužnica protiv 45 osoba za ratne zločine kojima je obuhvaćeno ubistvo više od 1.800 osoba, rečeno je na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) na kojoj su predstavljeni izvještaji o radu pravosudnih institucija.
Dodik i Stevandić poručili da će nastaviti s provođenjem zakona koje je donijela NSRS
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nenad Stevandić vratio se u Banjaluku iz Srbije iako je za njim te predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom i premijerom entiteta Radovanom Viškovićem raspisana potjernica zbog neodazivanja na poziv Tužilaštva BiH za saslušanje. Jutros se s Dodikom sastao u Banjaluci, odakle su poručili da nastavljaju provoditi politike koje je usvojila Narodna skupština.
Direktor SIPA-e Darko Ćulum podnio ostavku
Potvrđena optužnica protiv Jure Čalušića za zločine u Odžaku