Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

g suđenja.

Branioci su ocijenili da se u ovom predmetu treba primijeniti Krivični zakon Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ), koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnog djela i koji je povoljniji za optužene, a ne Krivični zakon BiH.

“Da su pripadnici Desetog diverzantskog odreda odbili da izvrše naredbu, došla bi neka druga jedinica da to uradi. Odbijanje takve naredbe sigurno ne bi spasilo zarobljenike”, kazao je Slobodan Perić, branilac Stanka Kojića.

Kojić je, kao i Franc Kos, Vlastimir Golijan i Zoran Goronja, u junu 2012. proglašen krivim da je, kao pripadnik Desetog diverzantskog odreda pri Glavnom štabu Vojske Republike Srpske (VRS), 16. jula 1995. strijeljao grupu od oko 800 muškaraca na Branjevu (općina Zvornik).

Kojić je osuđen na 43 godine, Kos i Goronja na po 40, a Golijan na 19 godina zatvora.

Oni su proglašeni krivima za zločin protiv čovječnosti. Odbrane smatraju da su njihovi branjenici mogli počiniti ratni zločin protiv ratnih zarobljenika jer su “osobe ubijene na Branjevu starosne dobi od 16 do 60 godine vojni obveznici”, te da je njima rečeno da strijeljaju ratne zarobljenike.

Kojićevi branioci tvrdili su da je Prvostepeno vijeće prilikom odmjeranja kazne cijenilo samo otežavajuće okolnosti za Kojića, odnosno tvrdnju svjedoka da se hvalio brojem ubijenih i da je “ovjeravao” ranjene.

“Nikad se nisam hvalio da sam bilo koga ubio. Jedino što sam uvijek tvrdio je da se ničega ne bojim. Žao mi je svih ubijenih”, kazao je Kojić.

Žaljenje je izrazio i optuženi Golijan, koji je rekao da se “kaje zbog onog što je učinio”.

Tužilaštvo BiH i Odbrana Franca Kosa žalbe na prvostepenu presudu iznijeli su 13. februara.
 
Tužilaštvo je ocijenilo da je Prvostepeno vijeće pogrešno utvrdilo da optuženi nisu imali genocidnu namjeru, te da su naredbu za strijeljanje dobili tek na Branjevu.

Odbrana Kosa je tražila da se djelo za koje je osuđen Kos prekvalifikuje u ratni zločin protiv civilnog stanovništva ili ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, te da se optuženom izrekne manja kazna.

Apelaciono vijeće će odluku o žalbama Tužilaštva i Odbrana donijeti naknadno.

                                                                                                                                               A.S.
Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.