This post is also available in: English
Svjedok Savkić, koji je bio i član lokalnog kriznog štaba, ponovio je iskaz mnogih svjedoka Karadžićeve Odbrane da su muslimani počeli da se naoružavaju 1991. godine, i formiraju paravojne jedinice.
Istovremeno su, kako je kazao svjedok, po nalogu Stranke demokratske akcije (SDA), prestali da se odazivaju na pozive za mobilizaciju u Jugoslovensku narodnu armiju (JNA).
Te paravojske, po svjedoku, upadale su u srpska sela i zlostavljale stanovništvo, te zaustavljale vozila na drumskim barikadama.
Savkić je ustvrdio i da je Muslimansko nacionalno vijeće BiH krajem 1991. objavilo namjeru da “stvori muslimansku državu i oružane snage”, poslije čega su Srbi u Vlasenici i okolini pokušali da sa muslimanima postignu dogovor u cilju izbjegavanja rata.
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), optužen je, između ostalog, za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH i genocid nad više od 7.000 bošnjačkih muškaraca u Srebrenici.
Tvrdeći da nije znao za dokument “varijanta A i B”, kojim je, po optužnici, Karadžić u decembru 1991. godine naložio preuzimanje vlasti u opštinama sa srpskom većinom, ali i manjinom, Savkić je potvrdio da je Srpska opština Milići formirana u martu 1992. godine.
Iako je sa muslimanima, prema svjedoku, bio postignut sporazum o podjeli opštine, SDA je otezala sa njegovom primjenom, “kako bi se omogućilo da što je moguće više muslimana napusti Vlasenicu”.
Početkom aprila 1992., Srbi su formirali Krizni štab i poslali Teritorijalnu odbranu da spriječi napad muslimanskih paravojski za koji su saznali, posvjedočio je Savkić.
Prema pisanoj izjavi svjedoka, koju je Karadžić uveo u dokaze, “preostalo muslimansko stanovništvo zatim je napustilo područje”, prethodno tražeći od srpskih vlasti da im obezbijedi prevoz.
Kao pripadnik VRS-a, Savkić je, kako je svjedočio, bio očevidac propalih pokušaja da se demilitarizuje područje oko Srebrenice iz koje je Armija BiH (ABiH) napadala okolna sela.
On je izjavio i da je, 15. jula 1995., u šumi vidio veliki broj leševa muslimana iz kolone koja je pokušavala da se, poslije pada Srebrenice, probije ka Tuzli. Svjedok je ustvrdio da su oni stradali u međusobnom obračunu.
Kao i prethodni svjedoci, Savkić je negirao da su Karadžić i drugi lideri s Pala ikada naredili protjerivanje ili ubistva muslimana.
Pri svom iskazu Savkić je ostao i nakon što mu je u unakrsnom ispitivanju tužiteljica Ann Sutherland predočila niz dokaza o progonu muslimanskih civila iz Vlasenice i okoline i drugim zlodjelima.
Savkić je negirao i da je bio u kontaktu sa načelnikom za bezbjednost Drinskog korpusa VRS-a Vujadinom Popovićem, koga je Sud u Haagu nepravosnažno proglasio krivim za genocid u Srebrenici i osudio na doživotni zatvor.
Suđenje Karadžiću zakazano je za 18. februar.
R.M.
