This post is also available in:
Armije BiH (ABiH) Sefera Halilovića.
Tužiteljica Vesna Budimir navela je da ulaže i dokaze koji potvrđuju da su razgovori snimani po zakonu. Razgovore je, kako je rekla, snimala Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) po odluci ratnog Predsjedništva BiH.
“Uredba sa zakonskom snagom o osnovama sistema državne bezbjednosti predstavlja pravni okvir za potvrđivanje zakonitosti o prisluškivanju određenih osoba za koje postoji osnovana sumnja da podrivaju društvo”, kazala je Budimir.
Na suđenju su preslušani kompletni audiosnimci telefonskih razgovora između Halilovića i Ališpage, Bojadžića i Ališpage, te Bojadžića i Halilovića.
Optuženi Ališpago je u razgovoru 19. marta 1993. godine tražio od Halilovića novac za vojnike, a on mu je rekao da može obećati da će im dati po 50 maraka.
Također, optuženi je od Halilovića tražio odobrenje da “može da oduzima kako šta hoće”.
Na drugom audiosnimku, Bojadžić je 29. marta 1993. Ališpagi kazao kako su slušali na radiju da se “Zuka pojavio u nekom hrvatskom selu i unio nemir”, nakon čega se čuje kako Zuka psuje.
U razgovoru od 16. aprila 1993. godine, Ališpago je tražio od Halilovića da mu “hitno nabavi deset do 15 motorola”, koje su mu “neophodne”.
Za zločine počinjene u Trusini, gdje je ubijeno 18 hrvatskih civila i četiri zarobljena pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u aprilu 1993. godine, osim Ališpagi i Bojadžiću, sudi se Mensuru Memiću, Dževadu Salčinu, Nedžadu Hodžiću, bivšim pripadnicima jedinice “Zulfikar”, te Senadu Hakaloviću, nekadašnjem vojniku brigade Neretvica.
Haški tribunal je Halilovića, bivšeg načelnika Štaba Vrhovne komande ABiH, pravosnažno oslobodio optužbi za zločine počinjene u selima Grabovica i Uzdol.
Odbrane Hakalovića i Bojadžića su na suđenju istakle da je prisluškivanje bilo “potpuno nezakonito”, dok je Fahrija Karkin, branilac optuženog Ališpage, kazao kako postoje razlike u transkriptu i audiosnimku.
Preslušavanje audiosnimaka bit će nastavljeno 18. februara.
M.B.
